Krokići, štapići, čipsevi, kokice, kikiriki i ostale grickalice kao popularna zanimacija u kinima našle su svoj put u naše domove.
Nezaobilazan su sastojak svakog druženja ili pak za vrijeme gledanja televizije.
Niz studija potvrdilo je povezanost između nekontroliranog konzumiranja masnih, slanih ili zašećerenih grickalica i pretilosti, a loše su i za jetru. Zbog ubrzanog načina života pokušavamo pošto-poto smanjiti vrijeme potrebno za konzumaciju obroka pa su one, nažalost, postale i česta zamjena za obrok.
Nutricionistica Jasmina Vrbanec kaže da je prava definicija “zanimacija” ili “sport za zube” jer su grickalice nešto između hrane i aktivnosti, a više su ovisnost, nego hrana.
Neuroni traže još
– Većina nas ima nešto što možemo nazvati “sklop za ugodu”, koji se aktivira kada smo posebno zadovoljni okusom. Što više šećera, soli i masti dodamo u neku hranu, ona postaje ukusnija jer ta kombinacija okusa potiče neurone da traže još – objašnjava nutricionistica.
Kaže, razlog tome je što ugljikohidrati i slatka hrana oslobađaju u mozgu endorfin i serotonin, kemijske tvari zbog kojih se osjećamo tako dobro i ugodno. Učinak je privremen i kratak jer kad jedemo nutritivno siromašnu hranu, naš organizam je i dalje gladan i želi još i još.
Na duge staze može dovesti do toga da se osjećamo vrlo loše, što stvara probleme svima, a osobito onima koji paze na težinu.Istraživanja se slažu, najviše volimo one grickalice koje su najhruskavije, najmasnije i najslanije, a najslađe je nakon hruskavog obroka s dna vrećice ili pakiranja polizati sol.
Bez prehrambene vrijednosti
– Industrijske grickalice u svom sastavu sadrže određene nepoželjne sastojke. Čips gotovo uopće nema prehrambenu vrijednost.
To je jednostavno slani škrob pržen u ulju, pun masti, soli i kalorija, a sadrži i spoj akrilamid, kancerogeni sastojak koji se oslobađa kada se hrana prži na visokoj temperaturi. Ako uzmemo u obzir da ćemo 100 grama čipsa pojesti u trenu, a sadrži oko 560 kcal i oko 40 g masti, i da je to kalorijska vrijednost prosječnog obroka, jasno je da smo pretjerali – upozorava J. Vrbanec.
No, tu lošu možemo pretvoriti u zdravu naviku. Stručnjaci savjetuju da tijekom dana konzumiramo više manjih obroka.
Orašasti plodovi bogati su za srce i krvožilni sustav važnim omega-3 kiselinama. Pomažu jačanju kože, kose i noktiju, jačanju memorije i koncentracije te utječu na povećanje libida. No s obzirom na to da su kalorični, i tu je umjerenost ključna.
Ima i zdravih grickalica
– I zdrave, manje kalorične inačice grickalica jednako izazivaju ovisnost prilikom konzumiranja, no ne izazivaju grižnju savjesti. Orasi, bademi, lješnjaci, sjemenke suncokreta i bundeve, pravi su izvori visokovrijednih tvari: nezasićenih masnih kiselina, bjelančevina, vitamina i minerala.
Možemo ih kombinirati sa suhim voćem (smokvama, grožđicama, datuljama ili marelicama) koje zadovoljava želju za slatkim, a da pritom nema velikih promjena u koncentraciji šećera u krvi. Mogu biti zamjena za obrok, a uz to osjećaj sitosti dulje traje. Kada grickate, grickajte zdravo! – zaključila je nutricionistica.
>>Ovih 10 namirnica nikako ne smijete jesti prije odlaska u krevet
>>Evo kako je iz osvete nastao čips, omiljena svjetska grickalica
