rupnikova linija

Zavirili smo u bunker izgrađen za vrijeme Kraljevine Jugoslavije

Bunker u Sloveniji
Foto: Linda Draškić
1/11
19.12.2014.
u 11:10

Rupnikova linija poznata je linija obrane koju je započela raditi Kraljevina Jugoslavija 1925. godine u Sloveniji, ali nikad nije poslužila svojoj prvobitnoj svrsi

Rapalska nagodba sklopljena je između Kraljevine SHS i Kraljevine Italije, a potpisana je 12. studenog 1920. u talijanskom Rapallu. Tim je dogovorom određena granica između dviju zemalja, poznata kao rapalska granica.

Rapalski režim, pod kojim je znatan dio slovenskog autohtonog teritorija pripadao Italiji, ukinut je tek 1947. godine potpisivanjem Pariške mirovne pogodbe.

Rupnikova linija je sustav utvrda, koji se započeo graditi za vrijeme Kraljevine Jugoslavije na prostoru zapadne Slovenije pokraj rapalske granice prije Drugog svjetskog rata, za obranu od mogućih napada Talijana. Te tvrđave imale su stratešku važnost jer je Poljanska dolina omogućavala jednostavan pristup Ljubljani.

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić Perak

Tri najveća podzemna bunkera, koja su i najbolje očuvana na cijeloj liniji koju čini više od 4000 bunkera, nalaze se na Golem vrhu, Hrastovem griču i u mjestu Hlavče Njive. U razdoblju 1940. do 1941. utvrde je na zapadnoj liniji gradilo čak 60 tisuća ljudi, vojnika i civila zajedno. Završetak građevinskih radova planiran je 1947., ali početak 2. svjetskog rata prekinuo je izgradnju te ta linija obrane nije nikada poslužila svojoj svrsi.

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić Perak

Bunker na Golem vrhu jedna je od najvećih utvrda Rupnikove linije, a mi smo zavirili unutra na 960 metara nadmorske visine i otkrili što se u njoj skriva.

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić Perak

Sastavljena je od nadzemnog bunkera te podzemnih prostorija koji idu 25 metara u dubinu ispod površine. Glavna prostorija bunkera duga je 200 metara, a u njoj je izgrađen sustav manjih prostorija koje su trebale imati funkciju bolnice, skladišta, oružarnice...

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić Perak

Bunker je izgrađen tako da u slučaju prodora neprijatelja u ove prostorije svi koji se u njemu nalaze imaju ne baš tako jednostavan pristup izlazu na drugoj strani bunkera duboko u šumi. Umjesto vrata, izlaz je osmišljen kao okrugli otvor u zidu kroz koji se treba provući i izići na zidani 'balkon' na nekoliko metara visine..

Foto: Linda Draškić

Foto: Linda Draškić Perak

Ako vas put ikada odvede na ovo područje svakako nemojte propustiti prošetati ovim bunkerom i vratiti se u povijest, ali imajte na umu da je ulaz u bunker moguć samo uz prethodnu najavu i pratnju vodiča.

>>Pogledajte što 'skriva' tajna partizanska bolnica Franja

Komentara 20

TT
tik tak
12:49 19.12.2014.

Pa jeli Slovenija u to doba imala toliko stanovnika ili su im u izgradnji pomagali Hrvati a u tom slucaju pola ovih bunkera je u Hrvatskom vlasništvu.Ja smatram da ce Hrvatska u iducih sto godina nestati jer su nam u prošlom stoljecu Srbi uzeli Srijem Crnogorci Boku Kotorsku sad opet Srbi pola Bosne Slovenci Svetu Geru sad ce nam uzeti Piranski zaljev,pa onda opet Srbi ade na Dunavu,pa onda Crnogorci Prevlaku,pa opet Slovenci teritorij uz Muru itd.

Avatar CptRinas
CptRinas
20:23 19.12.2014.

"Rupnikova linija poznata je linija obrane koju je započela raditi Kraljevina Jugoslavija 1925. godine u Sloveniji, ali nikad nije poslužila svojoj prvobitnoj svrsi" Naravno da nije kad je glavni napad dosao sa zadnje strane linije.

Avatar Dameanu
Dameanu
01:09 20.12.2014.

Ma poanta price je kako nasi susjedi mudro znaju iskoristiti sve svoje potencijale u turisticke svrhe i toga se ne srame. A mi?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije