Zelenortsko otočje - arhipelag u sjeni vulkana

cabo verde
16.10.2009.
u 14:56

Ako tražite puste, kilometrima duge pješčane plaže i egzotične tropske krajolike vulkanskog podrijetla te želite odmor uz gostoljubive ljude i vesele afričke ritmove, onda je Cabo Verde pravo mjesto za Vas!

Najčešća poveznica s Kapverdskim otočjem svakako je glazbenica Cesária Évora, kraljica “morne”, tradicionalnog otočnog melosa. Drugi epitet koji ponajviše krasi otočje je vulkanski krajolik te beskrajno duge pješčane plaže, a treći svakako posebna otočna atmosfera isprepletena glazbom i vedrim duhom stanovništva!

Ostaci teške prošlosti vidljivi su na svakom koraku, a višestoljetna izolacija i suša u prošlosti su dovodile do čestih razdoblja gladi te je brojno stanovništvo bilo prisiljeno na emigraciju. Otočje je bilo nenaseljeno sve dok ga 1456. g. nisu otkrili Portugalci i osnovali prvi europski grad u tropima nazvan Ribeira Grande, danas poznat pod nazivom Cidade Velha čiji prostor pripadaa svjetskoj baštini UNESCO-a.

Nekada su Kapverdski otoci bili jedan od glavnih centara trgovine robovima, a zahvaljujući upravo njima otoke su preplavila polja i bogati urodi što je pogodovalo dolasku brojnih gusara zbog kojih je život postajao sve teži. Otočje je steklo neovisnost 1975. g., a današnji stanovnici su podrijetlom najviše potomci Portugalaca i Afrikanaca.

Turistički procvat tek slijedi
Danas se otočje sve više okreće turizmu te je prisutnost inozemnog kapitala iznimno velika. Uz obalu niču prekrasni hotelski lanci, a zbog raznolikosti otoka odmor na ovom odredištu nikako nije pasivan. Svi koji odmor poistovjećuju s dugim pješačenjem, planinarenjem, ronjenjem, surfanjem, jedrenjem te aktivnostima na plaži, ovdje će doći na svoje!

Zabava na otvorenom uz zvuke morne, kreolske verzije portugalskog fada, nešto je što se ne propušta, a ukusno svježe voće i voćni sokovi te riblji specijaliteti delicije su koje govore o vrlo jednostavnu načinu života. Ovi i dan danas pomalo izolirani otoci tek čekaju pravi turistički bum i već ih sada mnogi uspoređuju s Kanarskim otocima otprije nekoliko desetljeća. Sigurno je da će ubrzo i ovaj dio egzotike postati pomalo iskvaren, no danas ga još uvijek krasi poveća doza tradicionalizma te svakodnevna atmosfera koja odiše tim duhom.

Arhipelag obavijen glazbom
Arhipelag sastavljen od deset otoka i osam otočića, od kojih je šest nenaseljenih, nalazi se oko 600 kilometara od najzapadnije točke afričke obale. Tijekom cijele godine krasi ga prosječna temperatura od 25°C, a razlika između najviše i najniže temperature rijetko prelazi 10°C. Otočje je podijeljeno na dvije skupine otoka, otoke Sotavento i Balavento, a neki od poznatijih otoka su Sal, Santiago, Maio, Boa Vista, Santo Antão, Fogo i Brava. Otočna kultura čini pravi senegalski i brazilski miks, što se najbolje očituje u glazbi pa tako na ulicama odzvanjaju taktovi sambe i salse pomiješani s plemenskom afričkom glazbom. No unatoč svim kombinacijama i utjecajima, ljudi su jedinstveni, ponajviše u svojoj nevjerojatnoj pristupačnosti. Tradicionalne rukotvorine preplavljuju otoke, a plesni rituali i širom svijeta poznate karnevalske parade u veljači i ožujku pravi su magnet za turiste!

Avanturističkim rutama
Najstariji od otoka je otok Sal koji je ime dobio po soli, jednom od glavnih prirodnih bogatstava. Poznat je po 8 km dugoj pješčanoj plaži Santa Maria, koja je i najbolja ishodišna točka za istraživanje otoka. To je mjesto odlično odredište za surfere i ljubitelje aktivnog odmora na plaži. Od prosinca do svibnja vjetar puše bez prestanka cijeli dan, a želite li krenuti u istraživanje otoka vrlo se lako unajmljuje automobil i bicikl. Na otoku se nalazi i međunarodni aerodrom te većina turističke infrastrukture. Najsjeverniji otok arhipelaga je Santo Antão koji zahvaljujući kvalitetnu vulkanskom tlu proizvodi većinu državnog voća i povrća. Još uvijek spada među najmanje razvijene otoke arhipelaga koji većinom posjećuju turisti u potrazi za avanturističkim turama. Najveća turistička ponuda otoka svodi se uglavnom na trekking rute, ali i na posjet postrojenjima koja proizvode glasoviti kapverdski rum – grog. Želite li se pak kupati na plažama prekrivenim tamnim vulkanskim pjeskom, a opet zaobići gomile turista koje obično poharaju otok Sal, krenite na otočić São Nicolau, koji se smjestio između otoka Sal i São Vicente. Uz to što ima predivne, mirne plaže, krasi ga i planinski teren prekriven poljima i seoskim imanjima.

Glazba i zabava prije svega
Na najbolju glazbenu scenu naći ćete na otoku São Vicente, rodnom mjestu slavne Cesarije Evore. Ovdje se također najbolje uočava sva multikulturalnost arhipelaga pa ćete tako svugdje nailaziti na mješavinu kubanske, brazilske, francuske i engleske kulture. Otok nije idealno odredište za one koji traže savršen odmor na plaži, ovdje se ponajviše dolazi zbog zabave i istraživanja lokalnih običaja. Tražite li dobru zabavu, tradicionalne restorane i tržnice, ne zaobiđite otok Santiago koji uglavnom nudi sve turističke atrakcije koje možete susresti na većini suvremenih odredišta. Iako je gužva mnogo veća nego na ostalim otocima, otok je dobro posjetiti ako ništa onda zbog raskošnih utvrda i općenito starih arhitektonskih zdanja koja se nadvijaju iznad atraktivne obale.

Mir i tišina manjih otoka
Poljoprivredni otok Fogo mjesto je gdje još uvijek možete vidjeti aktivni vulkan, ali i krenuti na vrhunske avanturističke ture. Prošećete li se glavnim otočnim gradom Sao Filipeom, otkrit ćete mnogo o povijesti otoka. Najistočniji otok arhipelaga je Boa Vista, pravo carstvo nenapučenih plaža i odličnih uvjeta za sportove na vodi. Često ga nazivaju i “otokom plaža od pješčanih dina”, a ovdje je lako pronaći i odlične lokacije za ronjenje, s obzirom na to da u okolnim vodama postoje brojne olupine gusarskih brodova. Najmanji naseljeni otok Brava nalazi se u jugozapadnom dijelu arhipelaga te je prepoznatljiv po bujnoj zelenoj vegetaciji, ali i po unikatnom cvijeću zbog čega ga i krasi naziv “otok cvijeća”! Mirniji odmor pronaći ćete i na otoku Maio koji obilježavaju bijele pješčane plaže i egzotične tirkizne vode.

Prometna povezanost
Internacionalne zrakoplovne kompanije najčešće slijeću na otok Sal, a najbrža veza iz Zagreba je preko Lisabona (TAP Portugal, cijena povratne karte od 6000 kn, ovisno o terminu putovanja i datumu rezervacije). Osim povezanosti zrakoplovnim prijevozom, do Kapverdskog otočja moguće je stići i trajektima s afričkog kontinenta. Na otocima se najjednostavnije kretati taksijima, mini busevima te rent-a-carom. Najbolje i najviše vidjeti u kratkome roku može se uz pomoć brodskog i trajektnog prijevoza. Većina otoka dobro je i redovito povezana (www.bela-vista.net), a na raspolaganju su i brojne lokalne agencije koje prodaju jednodnevne izlete s vodičem.

Uvijek dobro vrijeme
Na otočju vlada tropska klima sa suhim i vrućim ljetima, a temperatura rijetko pada ispod 20°C. Najbolje je vrijeme za posjet od travnja do rujna kada je ovdje i špica sezone, no s obzirom na to da vrijeme gotovo nikad nije loše, preporučuje se putovati i tijekom ostalih mjeseci kada je tek malo svježije, i to najviše u noćnim satima kada su gužve znatno manje. Najjednostavnije rečeno, ljetni mjeseci preporučuju se onima koji naglasak ipak stavljaju na odmor na plaži, a jesenski i zimski svima onima koji ipak više žele istraživati.

Tisuće boja za ljepšu kupnju
Mnoštvo tradicionalnih rukotvorina preplavljuje tržnice otočnih gradova. Šarenilo boja i različitih predmeta pretvara kupovanje u posebno iskustvo. Većinu kvalitetnijih dućana vrlo je teško pronaći pa je za najbrži put uvijek najbolje upitati domaće stanovništvo.

Tržnice su svakodnevna pojava na većini otoka, a jedna od popularnijih je Santa Catarina na otoku Santiago (srijedom i subotom).

Domaće kulinarske specijalitete najlakše ćete pronaći na tržnicama zatvorenog tipa.

Na otoku Sal najpoznatije područje za šoping je Santa Maria gdje možete pronaći gotovo sve na jednome mjestu, jedino što su cijene dosta više nego na manjim tržnicama i lokalnim dućanima ostalih otoka.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije