Sve ovo autohtona su jela sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske, a za ove su krajeve povezana dugom tradicijom te su ponikla iz načina života lokalnog stanovništva. Kako se moderni život okrenuo brzoj hrani, ova nekad česta jela na stolovima “domaćih” ljudi, sada su postala gastronomske zvijezde koje predstavljaju kulturnu nematerijalnu baštinu Hrvatske i čuvaju, možemo tako reći, povijest ovih krajeva u najspecifičnijim okusima.
Ako posjetite Zagorje, Međimurje i Podravinu, vidite sve prirodne ljepote, dvorce ili čak preplovite kanuom Dravu, ovaj kraj i ljude koji u njemu žive potpuno ćete osjetiti tek kad okusite hranu koja priča o njihovoj povijesti i tradiciji. Jer, gastronomija ovih regija duboko je ukorijenjena u načinu života i običajima ruralnih zajednica i nije samo način prehrane već je i njihov kulturni identitet. Mnogi recepti i načini pripreme prenose se generacijama unutar obitelji, a brojni festivali i gastronomske manifestacije, koji se održavaju u ovim regijama, slave ovu kulinarsku baštinu.
Stotinama godina Međimurci, Zagorci i Podravci bavili su se ratarstvom i stočarstvom, a i danas su ponosni na svoju baštinu te vole pričati priče o generacijama koje su na ovim prostorima živjele prije njih. Naravno, kuhinja i stari recepti dio su baštine koja se prenosi, a biseri kao što su zagorski štrukli, koji su 2022. godine uvršteni u Registar nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, i međimurska gibanica, iza sebe imaju legende koje govore kako su ova jela nastala.
I kada zagrizete u štrukle ili se oduševite mlincima, ili uživate u varaždinskim klipićima, sigurno vam je barem jednom palo napamet pitanje: Tko se prvi dosjetio kombinirati sve ove namirnice u jelu koje jedem? U sjevernoj Hrvatskoj, legende o nastanku jela povezane su s pričama o načinu života, lokalnim običajima i potrebama stanovnika regija poput Međimurja, Zagorja i Podravine. Ove legende odražavaju kako su jednostavnost, prirodni resursi i okolnosti utjecali na kreaciju hrane koja je mogla zadovoljiti veliku glad nakon napornoga rada. Donosimo vam nekoliko zanimljivih priča i anegdota koje objašnjavaju kako su se Zagorci dosjetili pripremiti štrukle ili mlince, Međimurci svoju gibanicu ili meso’z tiblice, Varaždinci svoje klipiće…
U nedostatku brašna, nastali su štrukli
Štrukli ili zagorski štruklji jelo je koje se u Zagorju tradicionalno priprema već više od stoljeća. Svojim okusom posebni, štrukli se pripremaju od brašna, vode, ulja (nekad davno masti), svježeg sira, vrhnja i jaja. Domaćica vještim potezima umijesi tijesto koje razvuče i napuni mješavinom sira, vrhnja i jaja. Potom, štrukli se mogu kuhati ili peći, a postoje slatke i slane inačice.
Zagorski štrukli nastali su iz potrebe da se napravi jednostavno, zasitno jelo koje se moglo brzo pripremiti i poslužiti radnicima na poljima. Žene su nekada hranu pripremale u pokretu, samo od namirnica koje su imale na svojim imanjima pa uz neku kravicu i kokoši i, pokojeg “pajceka”, uvijek su bili dostupni sir, vrhnje, mast i jaja, a brašno su seljaci sami mljeli u mlinovima, od pšenice koju su uzgajali. Postoji priča da su štrukli nastali kao improvizacija jer nije bilo dovoljno brašna da bi se ispekao kruh pa su žene izmislile način kako iskoristiti ono što imaju kod kuće i brzo nahraniti obitelj.
Domaćici je ponestalo istog nadjeva – i eto međimurske gibanice
Kraljica međimurskih kolača, međimurska gibanica sastoji se od slojeva vučenog tijesta i čak 4 različita nadjeva – maka, sira, oraha i jabuka. Ovaj bogati i zasitni kolač pripremao se uglavnom za blagdane, pričest, proštenje, krstitke... I nije bio skup jer se pripremao od sastojaka koje je imala svako međimursko domaćinstvo, ali za pripremu je trebalo više od dva sata. Navodno, slojevita poslastica nastala je kada je jedna Međimurka željela impresionirati goste svojim kulinarskim umijećem i količinom sastojaka koje ima na raspolaganju. Kako joj je ponestalo jedne vrste nadjeva, odlučila je iskoristiti sve što ima u zalihi pa je dobila pitu s nekoliko slojeva koja je, vjerujemo, oduševila njezine goste.
Ponestalo je kruha za puricu, pa su nastali mlinci
Purica i mlinci, tradicionalno je zagorsko jelo, koje se diljem Hrvatske poslužuje kao božićni ručak. No, prema jednoj staroj priči, ovo je jelo nastalo posve slučajno. Navodno, prvi je put pripremljeno u kući imućnog seljaka koji je imao puricu i želio je napraviti svečani obrok za crkvenu proslavu. Kako nije bilo dovoljno kruha za sve goste, njegova je žena odlučila umijesiti jednostavno tijesto – mlince – i ispeći ga na peći. Kada su mlinci bili pečeni, učinili su joj se pretvrdi pa ih je polijevala umakom od pečenja purice. Ova je kombinacija toliko oduševila goste da je recept postao popularan diljem Zagorja, a kasnije se proširio kao svečano jelo koje se služi na blagdanima.
Meso 'z tiblice nastalo da bi se sačuvala hrana
Jedna od najpoznatijih međimurskih delicija svakako je meso ‘z tiblice koje nastaje kada se komadi svinjetine u posebnim posudama (tiblicama) čuvaju u svinjskoj masti i soli. Ovako konzervirano meso ima jedinstven okus, a recept za pripremu potječe još iz početka vladavine Austro-ugarske Monarhije na prostorima Hrvatske.
Da bi sačuvali meso od kvarenja, ljudi su ga tada stavljali u mast. Meso iz tiblice uvijek se pripremalo zimi, tijekom kolinja, a onda bi u tiblici moglo stajati i do sljedeće zime. Tako je nastalo meso 'z tiblice, koje je ostajalo ukusno i “zdravo” zahvaljujući masnoći koja ga je čuvala. Meso u tiblicama postalo je specijalitet koji se danas poslužuje hladno uz domaći kruh i luk.
Varaždinski klipići, hrana za putnike
Ako navratite u varaždinski kraj, obavezno kušajte varaždinske klipiće, mekana i ukusna peciva, kojima je teško odoljeti. Prema legendi, varaždinski klipići su nastali u 19. stoljeću kada je jedan pekar iz Varaždina, želeći zadiviti trgovce i putnike koji su prolazili kroz grad, napravio mekana, ukusna peciva koja se lako mogu nositi i jesti u pokretu. Njihov oblik, okus i mekoća brzo su ih učinili popularnima, a danas su nezaobilazan dio varaždinske gastro baštine.
Okusi zavičaja nisu samo hrana, već i tradicija
Kako biste i u svome domu mogli uživati u zalogajima koji oživljavaju tradiciju Hrvatske, Lidlov asortiman “Okusi zavičaja” nudi vam proizvode lokalnih OPG-ova koji će vam približiti gastronomiju svih regija Lijepe Naše. U trgovinama Lidl možete pronaći već pripremljene Zagorske štrukle, a ako se sami želite okušati u pripremi ove delicije – i sir, vrhnje, jaja pa čak i brašno, i to sve pod brandom “Okusi zavičaja”. Ili, možda su vam zazubice krenule na puricu s mlincima? Tada nabavite puricu, a mlince ne morate peći sami, već ih potražite na policama u najbližem Lidlu, polijte vrućom vodom, procijedite i namočite u umak od pečenja.
Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.
