I voće ima svoju kraljicu, a upravo jabuka nosi tu laskavu titulu. Njezini plodovi dolaze u cijeloj lepezi boja, u različitim nijansama crvene, žute ili zelene. I upravo svojim zavodljivim bojama mame poglede.
Sadnice jabuka stigle su u Europu iz Azije, a kao postojbina jabuka spominje se Južni Sibir. Tijekom arheoloških istraživanja u Švicarskoj pronađeni su njeni prapovijesni karbonizirani ostaci. Uz to, postoje dokazi da su prastanovnici Europe kriške jabuka sušili na suncu i tako osušene komadiće spremali za oskudno zimsko doba godine. Upravo se tako danas radi čips od jabuka.
Stari zapisi pronađeni u Kini, Egiptu i Babilonu otkrivaju kako su ljudi prije nekoliko tisućljeća znali križanjem stabala dobiti nove sorte jabuka.
Tijekom proteklih tisućljeća porodica jabuka narasla je do impresivnog broja od 10.000 sorata. Ima ih slatkih i kiselih, po obliku okruglih, duguljastih, ili spljoštenih. Ovisno o sorti, plodovi jabuke obavijeni su glatkom i sjajnom ili pak hrapavom koricom. U prehrani se uz plod koristi i cvijet jabuke. Bere se u svibnju i lipnju, a berba plodova jabuke, ovisno o vrsti jabuka, odvija se od lipnja do listopada. Neke sorte jabuka dozrijevaju i u prvoj polovici studenoga.
Od cvjetova jabuke radi se izvrstan čaj, a ovom ukusnom napitku pripisuju se i neka zdravstvena djelovanja. Sama jabuka je niskokalorična namirnica, a među nutritivno vrijedne namirnice svrstava je i to što je bogata vodom - ima je 80 posto - a sadrži i 12 posto ugljikohidrata.
Više o kraljici voća čitajte u novom broju magazina Slano&Slatko! Svoj primjerak pronađite na najbližem kiosku.
>>Evo što vas od gastronomsko-zabavnih događaja očekuje u prosincu u vašem gradu!
>>Blagdani počinju uz Slano&Slatko
Jami jami