poglavlja 30. Vanjski odnosi: počinju važiti svi sporazumi koje je potpisala EU Hrvatska će danom pristupanja Uniji početi primjenjivati ugovore koje je EU sklopio s trećim zemljama.
poglavlja 29. Carinska unija: granice s BiH i Srbijom bit će vanjske granice EU Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, hrvatski će građani moći kupiti robu u bilo kojoj državi članici Unije te je bez ikakvih carinski pristojbi uvesti u Hrvatsku.
poglavlja 28. Zaštita potrošača i zdravlja: manji izdaci u zdravstvu Regulacija i nadzor područja zaštite potrošača omogućuju veći stupanj sigurnosti proizvoda, a time i bolju zaštitu zdravlja potrošača, kao i opće povećanje kvalitete života.
poglavlja 27. Okoliš: bolje gospodarenje otpadom i kakvoća zraka, vode... Velik dio troškova dostizanja europskih standarda na području zaštite okoliša bit će moguće financirati putem strukturnih fondova namijenjenih članicama EU.
poglavlja 26. Obrazovanje i kultura: studiranje i praksa u EU EU brojnim mehanizmima pridonosi razvoju kvalitetnog obrazovanja i mobilnosti mladih te promiče zajednički europski kulturni prostor.
poglavlja 25. Znanost i istraživanje: osiguravaju bolju kvalitetu života Znanost, istraživanje i tehnološki razvoj potiču gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta te su stoga prepoznati kao ključni elementi za osiguranje bolje kvalitete života građana.
poglavlja 24. Pravda, sloboda i sigurnost: Priključenje u schengenski sustav Učinkovita kontrola vanjske morske i kopnene granice EU dodatno će onemogućiti ugrožavanje sigurnosti koje ima izvorište izvan Unije
poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava: Borba protiv korupcije Pokrenut je sustav besplatne pravne pomoći. Dodatno je podignuta razina ukupne zaštite ljudskih prava
poglavlja 22. Regionalna politika i koordinacija strukt. instrumenata Utvrđene statističke regije ne znače izmjenu teritorijalnog ustroja Hrvatske, već predstavljaju statističku osnovu za korištenje sredstava iz fondova EU za zemlje članice
poglavlja 21. Transeuropske mreže: Protok robe, usluga i radnika Hrvatska je u transeuropsku prometnu mrežu uključila sve cestovne i željezničke mreže svoga zaleđa povezane s pomorskim lukama, kao i sve pomorske te zračne luke