porast temperature

Znanstvenici upozoravaju: U ovom području klimatske promjene mogle bi imati razoran učinak na živote

Iako je u Dubrovniku iznimna vrućina turisti hrabro obilaze gradske znamenitosti
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
1/4
14.09.2022.
u 09:01

Za istočni Mediteran i Bliski istok predviđa se gotovo dvostruko veći porast temperature nego u drugim naseljenim dijelovima svijeta.

Klimatske promjene mogle bi imati razoran učinak na živote milijuna na istočnom Sredozemlju i na Bliskom istoku, gdje temperature rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka, upozoravaju znanstvenici. 

U tom bi području temperature mogle narasti za čak pet stupnjeva Celzija do kraja stoljeća, navodi se u zajedničkom izvješću Ciparskog instituta i Instituta Maxa Plancka za klimatska i atmosferska istraživanja. 

Za istočni Mediteran i Bliski istok predviđa se gotovo dvostruko veći porast temperature nego u drugim naseljenim dijelovima svijeta. 

Izvješće će biti predstavljeno na klimatskoj konferenciji UN-a (COP27) u studenome u Egiptu. 

24.07.2021., Solitudo, Dubrovnik - 20 ronioca Ronilackog kluba Dubrovnik i isto toliko volontera sudjelovalo u akciji "Zajedno za cisci Jadran".rPhoto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Kombinacija manje količine oborina i rasta temperatura prouzročit će velike suše i ugroziti sigurnu opskrbu hranom i vodom. Usto mnoge zemlje neće biti pripremljene za porast razine mora, upozoravaju znanstvenici. 

"Takav scenarij rezultirat će brojnim izazovima za obalnu infrastrukturu i poljoprivredu te može dovesti do salinizacije obalnih vodonosnika, uključujući i one u gusto naseljenim područjima poput delte Nila", kazao je autor izvješća dr. George Zittis s Ciparskog instituta. 

Vodonosnici su podzemni propusni slojevi iz kojih se može crpiti voda. 

Znanstvenici preporučuju brzu implementaciju svega što je dogovoreno Pariškim sporazumom kojim se porast temperature nastoji ograničiti na manje od dva stupnja Celzija. 

"Pošto klimatske promjene ne poznaju granice i mnogi se regionalni problemi mogu proširiti, nužno je da države međusobno tješnje surađuju u borbi s klimatskim promjenama i ublaže njezine posljedice", kazao je Jos Lelieveld s Instituta Maxa Plancka i koordinator ovog istraživanja. 

Više zelenih tema pronađite na stranici najvećeg ekološkog projekta Rezolucija Zemlja!

VIDEO Sitne mušice haraju po Zagrebu

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije