"Kupac je uvijek u pravu, osim kad iskazuje namjere koje bi zbog nedovoljnog poznavanja složene prostorne problematike mogle završiti njemu na štetu. Projektant je dužan upozoriti ga na eventualne krive startne pretpostavke ili zablude. A to kako će se sve to projektom definirati, želimo da kupac naravno prepusti nama, kao arhitektima, stručnjacima. Kao što se ne očekuje da laik poučava kirurga, gdje će i kako zarezati pacijenta, tako se i ne može očekivati da laik upućuje stručnjaka, kako da kreira prostorni organizam građevine."
Ovako je filozofiju pristupa, tj. odnos između projektanta i investitora objasnio Davor Salopek, cijenjeni arhitekt koji je sudjelovao u projektiranju Minihidroelektrane Una-Mlin zbog kojeg dva mjeseca traju žestoki prosvjedi ekoloških aktivista, a Državni inspektorat privremeno je zatvorio gradilište te podnio kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti. Arhitekt Salopek koji se specijalizirao za tradicijsku arhitekturu te potpisuje uspješne radove sličnog tipa, poput Ferijalne kuće Š., sagrađene na lokaciji nekadašnjeg mlina u Nacionalnom parku Risnjak, u neposrednom dodiru s vodotokom rijeke Kupe, još 2015. godine s timom stručnjaka je projektirao Minihidroelektranu na Uni kod mjesta Srb u općini Gračac, da bi investitor (Tvrtka Pipra d.o.o. iz Splita) na temelju tog projekta nedavno krenuo u gradnju. Tabla s podacima o građevinskom zahvatu na lokaciji je od kraja 2022. godine.
Pojas izgubio nevinost
U međuvremenu, mijenjali su se zakonski propisi te je od investitora zatraženo rješenje o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu koje on nije imao. Arhitekta Salopeka u posljednjih deset godina nitko nije kontaktirao niti su prema njemu išli bilo kakvi zahtjevi za izmjenu originalnog projekta. Pristao je razgovarati za Večernji list o stručnom dijelu zahvata u prostoru u čijem je projektiranju sudjelovao te nam je dostavio i grafičke prikaze, odnosno tlocrte zatečenog stanja prije projekta te projektirani zahvat.
Zbog razumijevanja činjeničnog stanja, želio je prvo objasniti kategoriju zahvata.
"Hidroelektrane u Hrvatskoj čine 55 posto ukupne snage svih njezinih elektrana te zbog toga naša zemlja spada među vodeće zemlje u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Inače, U Hrvatskoj je u pogonu 17 velikih hidroelektrana, oko 20 malih hidroelektrana te nekoliko minihidroelektrana i mikrohidroelektrana. Projektirana hidroelektrana Una-Mlin sa svojih 160 kW (0,16 MW) spada dakle u minihidroelektrane", objašnjava arhitekt, dodajući kako u periodu kada je ishođena građevinska dozvola 2016. godine nije bila potrebna studija utjecaja na okoliš za hidroelektrane manje od 0,5 MW.
Nadalje ističe kako je netočno da se Minihidroelektrana Una-Mlin gradi na izvoru rijeke Une.
"Minihidroelektrana je locirana cca 350 m nizvodno, ali ne u vodotoku Une, nego na građevnoj čestici, uz južnu obalu Une. Izbor za lokaciju nije slučajan nego je uvjetovan tradicijskim procesom iskorištavanja vodene energije na tim građevnim česticama uz vodotok. Zahvat je projektiran na položaju bivših mlinica i njihovih naljevnih i odvodnih kanala, prema tome gradi se na obalnom pojasu Une, koji je gradnjom mlinica davno izgubio nevinost uz djevičansku rijeku služeći kroz generacije lokalnom stanovništvu za mljevenje žita pragmatičnim iskorištenjem prihvaćene protočne vodene energije na prokopanom "bajpasu" uz Unu", pojasnio je, dodajući kako je planirani zahvat ispod razine vodotoka ili terena.
"Zahvat protočne minihidroelektrane odigrava se ili ispod razine vodotoka ili ispod razine terena, a ulazak vode prema turbini uži je od zatečenih naljevnih kanala za mlinice. Nadzemni dio turbine smješten je u manjem objektu, koji tlocrtno korespondira s jednom od zatečenih polusrušenih mlinica", kazao nam je.
Tehnološko rješenje same hidroelektrane odradili su stručnjaci iz slovenske tvrtke Vodosil.
"Rješenje je kreirao stručnjak hidrotehničkog usmjerenja s teoretskim znanjem i velikim praktičnim iskustvom u projektiranju i gradnji malih hidroelektrana. Strojarski, elektrotehnički, konstruktorski projekt izradili su stručnjaci za ta područja, a mi smo ga prilagodili postojećoj parceli i krajoliku. Svi projekti izrađeni su u skladu s posebnim uvjetima javno-pravnih tijela i na temelju glavnih projekata ishođena je pravomoćna građevna dozvola", tvrdi Salopek.
'Projektom Una treba ostati neporemećena'
Na tvrdnje o devastaciji vodotoka rijeke koja izvire na nadmorskoj visini od oko 450 metara i sliči na minijaturno jezero prekrasne zelenkasto-modre boje, arhitekt odgovara:
"Gradnja protočne minihidroelektrane na "bajpasu" uz Unu ne utječe na matični vodotok, jer se sva voda koja proteče kroz turbinu vraća u vodotok, i to prilagođenom brzinom, bez erozivnih djelovanja na vodotok odnosno korito Une. Nisam bio u prilici vidjeti početak zemljanih radova na lokaciji, pa ne mogu odgovoriti da li su pripremni radovi izašli izvan okvira građevinske čestice, a što se tiče rijeke Une, projektiranim zahvatom ona treba ostati neporemećena.
Osvrće se i na, kako tvrdi, iluzije o netaknutoj prirodi i aktivističke prosvjede nakon kojih je uslijedila reakcija nadležnih tijela.
Autoput je agresivan, ali nikome nije palo napamet da ga se ne izvodi
"Iako i sam rado dijelim snove o netaknutoj prirodi, priznajem, da se isto tako rado provezem autoputom iz kontinentalnog prostora do jadranske obale, diveći se usput pogledima s autoputa na hrvatski krajolik, kroz koji autoput prolazi. Autoput je zabrazdio i morao proći i kroz dragocjene prostore, ali nikom nije padalo na pamet da ga se ne izvodi iako je jedna od najagresivnijih građevina na teritoriju zemlje. A što se tiče prosvjeda, odnosno ovoljetnog 'događanja naroda' na lokaciji bivših mlinica, a buduće minihidroelektrane, kojim je jedan utilitarni zahvat, planiran u proporcijama kojima se ne remeti vodotok Une, prilagođen mjerilu krajolika, doveden u zapaljivu atmosferu međunacionalnih odnosa, postavljeni su opet 'balvani', ovoga puta proizvodnji energije za Hrvatsku iz obnovljivih izvora. Iz sfere ekologije zašlo se u sferu politike, zanemarivši u potpunosti tehničke relacije, krajobrazne proporcije, povijest lokacije i dobrobiti dobivanja energije iz obnovljivih izvora", zaključuje Salopek.
VEZANE VIJESTI:
I opet srbi pobijediše...Na ovoj svojoj balvan revoluciji su radili derneke pogotovo Kekin i Šerbedžija... Pa dokle ćemo se mi povlačiti pred njima...?