Referendumi na kojima je velika većina građana talijanskih regija Veneto i Lombardija u nedjelju zatražila veći stupanj autonomije u školstvu, zdravstvu, sigurnosti i migracijskoj politici ponovo su potaknuli rasprave o potrebi jače decentralizacije na političkoj sceni u Hrvatskoj. Očekivano, prednjače čelnici IDS-a, čiji je europarlamentarac Ivan Jakovčić uvjeren da građani Istre žele upravljati “svime osim klasičnim državnim funkcijama, poput vanjske i obrambene politike”.
Zadire u Ustav
U IDS-u objašnjavaju da nije riječ o pozivu hrvatskih regija na referendume, nego o promjeni “nazadnog i totalno neučinkovitog načina upravljanja državom”.
- IDS traži i zalaže se za veću financijsku i regionalnu autonomiju po uzoru na Dansku i Njemačku - kazao nam je predsjednik stranke Boris Miletić. No nevolja je što Ustav RH nije predvidio takve ovlasti županija - one su precizno popisane i odnose se na poslove od regionalnog značaja u školstvu, prometu... Za veću autonomiju županija nužne su izmjene Ustava, a za to je pak potrebna volja HDZ-a i IDS-a. U dvjema velikim strankama, međutim, nisu skloni Jakovčićevu tumačenju decentralizacije, odnosno autonomije.
- Hrvatska je visokocentralizirana zemlja i očito je da to stvara velike regionalne razlike i dovodi u pitanje opstanak mnogih jedinica lokalne samouprave koje nemaju novac za provođenje svojih ovlasti. Svaka reforma lokalne samouprave morat će imati u vidu da se i siromašnijim jedinicama mora omogućiti da svojim građanima pruže usluge koje će bogatije jedinice pružati bez problema - upozorava član Predsjedništva SDP-a Peđa Grbin. Ističe kako decentralizacija, koju podržava, pa čak i autonomija, nemaju nikakve veze sa zagovaranjem neovisnosti Istre.
- Svima koji govore o neovisnosti Istre mogu poručiti samo neka pročitaju odluke o pripojenju Istre Hrvatskoj iz rujna 1943. ili prve stihove istarske himne koji glase: “Krasna zemljo, Istro mila, dome roda hrvatskog” - jasan je Grbin.
Decentralizaciju godinama priziva i Zajednica županija, na čijem je čelu Goran Pauk (HDZ), šibensko-kninski župan, no ni on nije sklon usporedbi hrvatskih županija s regijama u Italiji koje su zatražile veću autonomiju.
- Takvo ekstenzivno tumačenje kakvo je iznio Jakovčić duboko zadire u Ustav i politički ustroj Hrvatske. Zajednica županija nikada nije imala aspiracije prema autonomiji županija ili federalizaciji države, koja bi podrazumijevala pokrajinske parlamente i zakonodavstvo. Želimo samo da se županije prihvate kao regije, što znači spuštanje poslova i sredstava s državne na županijsku razinu - objašnjava Pauk.
Dodatna ograda od Hrvatske
Uz političare, Jakovčićevoj ideji nisu skloni ni stručnjaci.
- Po sadašnjim propisima, jasno je što županije mogu raditi, a ako je Jakovčićeva izjava točno prenesena, radi se o stupnju autonomije za koji nisam siguran ni da su imale republike u Jugoslaviji - kazao nam je profesor upravnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić. Iako smatra da se Hrvatska treba regionalizirati, Koprić postavlja pitanje zbog čega bi baš Istra trebala imati poseban status. U europskim državama postoje mnogi primjeri asimetrične decentralizacije, gdje pojedine regije u istoj državi imaju posebna prava, no Koprić ističe da takve regije imaju posebnosti kakve Istra nema, primjerice velik udio nacionalnih manjina.
jasno je sto zele oni yugosi naseljeni od `45.