Izvoz i investicije daju zdravije temelje rasta od zaduživanja

Bude li nove krize, njezine posljedice za Hrvatsku bit će blaže nego 2008.

Velimir Šonje
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/3
13.02.2019.
u 14:40

Najava nove krize prema narodnoj 'koga zmija ugrize i guštera se boji' probudila je sjećanja na masovne otkaze, pad standarda, izostanak potražnje za nekretninama, rušenje vrijednosti imovine i slične nevolje koje su mnogi osjetili na svojoj koži

Današnja Hrvatska u gospodarskom je smislu mnogo bolja i zdravija nego što je nekada bila te je puno otpornija na moguću krizu nego 2008. godine, jedna je od glavnih poruka makroekonomiste Velimira Šonje na novi val pesimizma koji se širi zemljom. Potaknuli su ga povratak Italije u recesiju, usporavanje njemačke ekonomije i smanjenje očekivane stope rasta za eurozonu, ali i za Hrvatsku, što je prognoza Europske komisije.

Najava nove krize prema narodnoj “koga zmija ugrize i guštera se boji” probudila je sjećanja na masovne otkaze, pad standarda, izostanak potražnje za nekretninama, rušenje vrijednosti imovine i slične nevolje koje su mnogi osjetili na svojoj koži. Vjeruje se da se ekonomski ciklusi rasta i usporavanja smjenjuju slično kao i razdoblje sunčanog vremena i kiše pa se s nelagodom očekuje iduća era ”mršavih krava”, koja je po jednima već trebala nastupiti ove godine, po drugima će doći 2020., a po trećima sve su to pretjerivanja na koja se ne treba osvrtati.

– Europa godinama nije imala toliko puno radnih mjesta i tako nisku nezaposlenost kao što je ima sada, tako da se o nekoj ozbiljnijoj recesiji ne može govoriti – smatra inače jako oprezni ekonomist Ljubo Jurčić. Šonje, pak, preko svog Ekonomskog laba podsjeća da su do 2008. ekonomski rast gurali krediti te napuhane dionice i nekretnine, dok danas glavni ton kretanjima daju izvoz robe i usluga te investicije financirane sredstvima fondova EU. Ako i dođe do nove ekonomske krize, posljedice će za Hrvatsku biti blaže nego 2008. godine. “Ništa nije napuhano pa se nema što ni ispuhati”.

Dva su glavna lijeka kojima države mogu reagirati na krizu, prvi je rezanje kamatnih stopa, a drugi da same počnu trošiti više kako bi nadomjestile moguće minuse privatnog sektora. Kako su kamatne stope na povijesnom minimumu, monetarna politika ostala je bez glavnog alata za djelovanje, tako da se fokus prebacuje na Vlade i fiskalnu politiku. Europa posljednjih mjeseci zabrinuto gleda prema Rimu jer je Italija prezadužena, tako da tamošnja vlast, kako god da je obojena, ima smanjen prostor za intervencije.

Pogledajte video: Porez na imovinu: Razlozi 'za' i 'protiv'

Ključne riječi

Komentara 4

DU
Deleted user
15:02 13.02.2019.

U hrvatskoj uopce ne moze biti krize... ...svi koji zele i znaju raditi iselit ce u austriju njemacku ili drugdje . ...za desetak godina u hrvatskoj ce biti oko 2.i pol milijuna stanovnika ...sve ce biti rasprodano koji ostanu anu a budu mogli nesto raditi robovat ce za saku skuda zbog klatna politickog hdz sdp...

DU
Deleted user
15:08 13.02.2019.

Kad dodje do eko. krize prvo na udaru je gradjevinarstvo i turizam. Nada se da gosp. Sonjo zna o cemu prica.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije