Prvi trgovinski sporazum koji su u srijedu potpisale vlade Sjedinjenih Država i Kine tek je uvod u smanjivanje napetosti u globalnoj razmjeni. Kina se potpisom na sporazum obvezala kupiti 200 milijardi dolara američke robe kako bi smanjila trgovinski suficit koji ima s tom državom, a Peking je pristao i strože nadzirati slučajeve navodne krađe intelektualnog vlasništva.
SAD je pak smanjio carine na neke proizvode iz Kine, ali ne sve: 25-postotne carine na kinesku robu vrijednu čak 360 milijardi dolara uredno su ostale, kao i kineske na američku robu. Taj polovični uspjeh ipak obje strane slave kao potpun. Američki predsjednik Donald Trump rekao je da dvije zemlje “zajednički ispravljaju pogreške iz prošlosti”, a sporazum je hvalio i zamjenik kineskog premijera Liu He koji ga je i potpisao.
Kina se obvezala kupiti poljoprivredne, industrijske i energetske proizvode te usluge. Većina analitičara ističe Trumpa kao jednog od pobjednika sporazuma jer bi trgovina morala pomoći farmerima i radnicima. No, Bloomberg je istaknuo da je Kina pristala kupiti naftu i soju na koje – nije spustila carine. To će maksimalno otežati ostvarivanje tih točaka ugovora. Brojna pitanja, poput navodnih nelegalnih subvencija koje Kina daje svojim izvoznicima ili statusa tehnološkog giganta Huaweija u SAD-u nisu dio trgovinskog sporazuma.
Prema najnovijim informacijama, Trump prijeti i Europskoj uniji 25-postotnim carinama na automobile kako bi zemlje članice vršile pritisak na Iran da se drži obveza iz nuklearnog sporazuma koje je Teheran prestao provoditi. Ta bi mjera zatresla cijelo europsko gospodarstvo.
USA-Kina: 2-0 Nakon Huawei-a još jedan dogovor.