Vlada je konačno donijela odluku o Petrokemiji koja se svodi na dva koraka dokapitalizacije – u prvom država sanira dugove prema bankama, a u drugom krugu dolazi svježi novac. U Petrokemiji se neslužbeno može čuti da je oko 900 milijuna kuna, koliko su teške te dvije operacije, dovoljan novac za čist start kompanije. Država će zadržati oko 25 posto udjela u Petrokemiji, čiji će najveći dioničari ubuduće biti Ina i Prvo plinarsko društvo.
Otkup tražbina od banaka
Vlada će od banaka otkupiti 450 milijuna kuna tražbina prema kompaniji. Iz Vladine odluke poznato je da će se podmiriti krediti koje su izdali Erste banka, HBOR i Hrvatska poštanska banka, ali nije objavljeno koliki su pojedinačni iznosi kredita. Odluku je na sjednici Vlade obrazložila državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman koja je izvijestila da je Petrokemija u procesu pronalaženja strateških partnera koji će, tvrdi, u tvrtku uložiti 450 milijuna kuna gotovog novca.
– Međutim, s obzirom na gubitke u prethodnim razdobljima, ali i procijenjene gubitke u 2018. godini, značajne potrebe za investiranje u postrojenje i nedostatak obrtnog kapitala, a da bi se osigurala dugoročna održivost Petrokemije, potrebno je i dodatno smanjiti dug u bilanci, odnosno dodatno povećati kapital – objasnila je Mikuš Žigman.
Država zapravo na sebe preuzima dugove i tako spašava Petrokemiju, što odluci daje političku dimenziju, ali je dobra okolnost da nakon ove pomoći na račun poreznih obveznika kompanija ide u ruke privatnih tvrtki i daljnje državne pomoći ne bi trebalo biti.
I nakon podmirenja tih kredita Petrokemiji će ostati plaćanje još 180 milijuna kuna kredita te oko 150 milijuna kuna obveza za plin iz prethodnih godina. Ipak, novi vlasnici trebali bi u Petrokemiju uliti svjež novac. Donijet će se nova odluka o izdavanju 45 milijuna kuna novih dionica nominalne vrijednosti 10 kuna, a zasad je poznato da bi po 150 milijuna kuna trebali uložiti Ina i PPD. Janaf je na skupštini društva još prošle godine donio odluku o plasmanu 50 milijuna kuna u Petrokemiju, međutim sada se može čuti da će Janaf sudjelovati “samo ako bude potrebno”. Iznenađenje je da HEP navodno neće ni sudjelovati iako ga se ranije uvijek spominjalo u tom kontekstu.
Ulaganja mirovinskih fondova i dosad su se spominjala kao opcija, a čini se da su tu napravljeni i neki konkretniji dogovori.
Ulaskom plinara u Petrokemiju problem skupog plina vjerojatno će biti riješen, ali ostaje pitanje previsoke cijene transporta plina koje nije riješeno. Zanimljivo, Plinacro je ponovno među kompanijama koje će 60 posto dobiti isplatiti u državni proračun. Tako ispada da će novac koji je Plinacro zaradio na Petrokemiji nakon isplata dobrih plaća i bonusa kroz neto dobit biti uplaćen u državni proračun, iz kojega se plaćaju Petrokemijini dugovi.
U gradnju cesta 1,2 milijarde
Vlada je jučer utvrdila i dva zakonska prijedloga koja bi Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji trebala osigurati veću neovisnost. Hera će tako ubuduće informacije o tržištu temeljiti i na onima koje prikupi od građana i pravnih osoba, odnosno od svih korisnika energije, a ne samo od energetskih subjekata, kako je sada propisano.
Vlada je donijela i plan građenja i održavanja državnih cesta za ovu godinu, u što će Hrvatske ceste prema planu uložiti 2,95 milijardi kuna, a Hrvatske autoceste 638,8 milijuna kuna. Ukupne investicije HC-a u gradnju planirane su u iznosu 1,2 milijarde kuna. Ostala ulaganja iznose 776,9 milijuna kuna, od čega se najveći dio – 429 milijuna kuna – odnosi na financijske izdatke, a 189,6 milijuna kuna na troškove upravljanja.
Hrvatskim autocestama ove je godine za građenje i održavanje na raspolaganju 638,8 milijuna kuna, od čega za građenje 228,7 milijuna kuna, izvanredno održavanje 319,6 milijuna kuna i redovno održavanje 90,4 milijuna kuna, izvijestio je ministar prometa Oleg Butković.
Sve vlade do sad baca se novac samo tako.A svaki puta nam govore kako je to jako važno pa eto neka bude pa ćemo vidjet dokle će to da bude.