Kada je Branimir Glavaš potkraj prošle godine zatražio BiH državljanstvo, vjerojatno nije mislio da će postati prva osoba s dvojnim državljanstvom, na koju će pravosuđe susjedne države primijeniti - presedan. Jer, Glavaš koji je, dobivanjem BiH putovnice, vjerojatno sebi želio osigurati bijeg od zatvorske kazne, uzdajući se u to da je to uspjelo brojnima prije njega, pa zašto ne bi i njemu, završio je u ekstradicijskom pritvoru u Sarajevu.
Najmanje 40 bjegunaca iz BiH u Hrvatskoj
Galerija slika: Bjegunci iz RH u BiH i iz BiH u RH
Iako mu je pritvor ukinut, jer je ustanovljeno da su dokumenti o
državljanstvu legalni, sud je ipak obvezao tužiteljstvo da u roku 40
dana dostavi dokumente o njegovu izručenju Hrvatskoj.
Takav rasplet političko-sudske sapunice, ne samo da bi bio presedan,
nego bi zasigurno označio i novo poglavlje u rješavanju problema, koji
je s godinama postao - gorući. Jer u ovom trenutku, prema podacima
hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova, u BiH se skriva 46 osoba,
koje su to što uz hrvatsko imaju i BiH državljanstvo iskoristile za
bijeg od hrvatskog pravosuđa.
Nema izručenja
Da stvar bude apsurdnija, za svakog od tih osoba s međunarodnih
tjeralica, hrvatska policija točno zna gdje su i što rade. No ta
činjenica im je beskorisna, jer BiH, kao ni Hrvatska, te bilo koja
druga država nastala raspadom bivše Jugoslavije, svoje državljane ne
izručuje drugim državama.
Pravilo je to koje vrijedi manje-više i za ostatak svijeta (s iznimkom
suđenja optuženima za ratne zločine na međunarodnim sudovima, poput
onoga u Haagu, kojem sve države bivše Jugoslavije izručuju svoje
državljane, op. a.), a raznim kriminalcima i zločincima očito je puno
isplativije život provesti u “drugoj domovini”, makar i u uvjetima
ograničenog kretanja (budući da su za svima raspisane međunarodne
tjeralice, bili bi uhićeni čim bi napustili teritorij BiH, op.a.), nego
u zatvoru.
Da je to uistinu tako, potvrđuje i poduži popis raznoraznih likova čija
lica krase MUP-ov popis najtraženijih bjegunaca. Tako je prije Glavaša
spas u susjednoj državi potražio i Blažo Petrović, kontroverzni
poduzetnik, osumnjičen za gospodarske malverzacije “teške” 10 milijuna
kuna.
Petroviću to nije prvi put da je spas od hrvatskog pravosuđa potražio u
državi u kojoj je rođen. Krajem 90-ih, kada je bio jedan od optuženika
u tzv. maloj mafiji, skrivao se u BiH jedno vrijeme. Otud se, kao i
sada, javljao medijima, prozivajući sve i sva, a kada mu je ta igra
mačke i miša dosadila, sam se javio u zagrebački zatvor.
Pljačkaši i ubojice
Za razliku od Petrovića, koji je pobjegao u trenutku dok istraga protiv
njega još nije bila provedena, riječki kardiokirurg dr. Ognjen Šimić za
bijeg se odlučio na dan objave presude. Očito ispravno procijenivši da
bi iza rešetaka mogao provesti veći dio života, Šimić se zaputio u
Sarajevo gdje mu žive roditelji.
Otamo je, poput Petrovića i Glavaša, dijelio packe hrvatskom pravosuđu,
tvrdeći da je on samo još jedna nevina žrtva montiranog sudskog
procesa. Čak je najavljivao da će u Sarajevu otvoriti ordinaciju, no to
se zasad nije dogodilo.
Spas od hrvatskih zakona u BiH je potražio i Željko Vrbat, koji se
traži zbog pljačke Getroa u Sesvetama u prosincu 2007.. MUP ga je na
svojim stranicama označio kao izrazito opasnu osobu, a i on je nakon
dolaska u BiH, kao i većina ostalih bjegunaca, bio priveden pred suca,
pa pušten, nakon što je ustanovljeno da ima BiH državljanstvo.
U BiH se, prema mišljenju policije, najvjerojatnije skrivaju i Zoran
Božić, koji se traži zbog silovanja, te Tomislav Raguž, tražen zbog
droge.
Susjedna država vjerojatno je utočište i Željku Milovanoviću,
osumnjičenom za sudjelovanje u likvidaciji Ive Pukanića i Nike Franjića
lani u listopadu, te Dražanu Gadži, koji je u Hrvatskoj u odsutnosti
osuđen zbog ubojstva Ivice Crnogorca 1999. u Sesvetama.
