Kardinal Josip Bozanić pozvao je dijalog i zaustavljanje podjela u hrvatskom društvu. To bi, ukratko, trebao biti najvažniji zaključak iz njegova intervjua u novom broju katoličkog tjednika Glas Koncila.
Radi se, zapravo, o kontinuitetu u crkvenom stavu i krizi koja je proizašla oko cijepljenja, u kojoj se Crkva ne svrstava ni na jednu stranu. Treba vrlo dobro osluhnuti što je kardinal Bozanić rekao, a govorio je vrlo pažljivo, odvagujući svaku riječ u intervjuu. Kazao je kako se “čini da su etički prihvatljiva cjepiva, i nasuprot mogućim kontraindikacijama, koje mogu imati svi lijekovi, prema većini stručnjaka nama sada dostupna pomoć u borbi s koronavirusnom bolešću” te da “cijepljenje dakle ostaje sredstvo prevencije i suzbijanja transmisije razornoga agensa, ali po naputku Kongregacije, ono treba biti dobrovoljno”.
Kardinalu se dakle “čini” da su cjepiva dostupna pomoć u borbi s koronavirusom. Nije rekao da su “sigurno” etički prihvatljiva cjepiva pomoć, nego je relativizirao njihovu uspješnost, a ona neetički proizvedena (od staničnih linija fetusa) posve je u istoj rečenici eliminirao budući da je spomenuo samo ona proizvedena na Crkvi prihvatljiv način.
Treba biti dobrovoljno
Kardinal Bozanić, nadalje, prihvaća da “cijepljenje ostaje sredstvo prevencije i suzbijanja transmisije razornoga agensa, ali po naputku Kongregacije, ono treba biti dobrovoljno”. Pojam dobrovoljno podrazumijeva da ne smije biti nametnuto ni posredno ni neposredno, a posebno ne propisano kao obvezno ili obvezujuće. Time je izravno svoje riječi povezao s izjavom Stalnoga vijeća HBK i održao kontinuitet u crkvenom razmišljanju o cijepljenju.
Naime, Stalno vijeće, kojemu je kardinal Bozanić potpredsjednik, 12. studenog izjavilo je da “cijepljenje, dakle, ostaje sredstvom prevencije i suzbijanja transmisije zaraznog agensa, ali po naputku Kongregacije, ono ‘mora biti dobrovoljno’”. No Stalno se vijeće HBK (uoči uvođenja COVID potvrda) o problemu “određenih pritisaka na osobe koje su očitovale problem vlastite savjesti”, založilo mišljenjem da je “potrebno uzeti u obzir argumente i razloge pojedinaca koji iz opravdanih razloga isključuju mogućnost cijepljenja” te da “u tom kontekstu sve mjere i odluke za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom trebaju biti bez prisile i uvjetovanja, kako ističe naputak Kongregacije, posebice u pogledu prava na rad, usluge i sudjelovanje u društvenom životu.
Isto tako preporučuje se korištenje neinvazivnih metoda i drugih oblika testiranja”. Ali taj se dio izjave Stalnoga vijeća protumačio kao otpor državnim vlastima, što je izazvalo burnu reakciju u državnom vrhu pa su krenule reakcije i pritisci s političkog vrha od nuncijature pa naniže. Dan nakon izjave Stalnoga vijeća sa svojega Kardinal pozvao na dijalog u krizi i zaustavljanje podjela privatnog Facebook profila oglasio se mons.
Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor riječki, objavom da “zbog aktualnosti, ali i poziva nekih vjernika digne svoj glas za njihovu slobodu” i objavio “svoj osobni stav o cijepljenju”, a koje “nadilazi pitanje naše osobne slobode i postaje poziv na ljubav koju dugujemo i sebi i svojim bližnjima”.
Pritom je mons. Uzinić stav argumentirao i pozivom pape Franje na cijepljenje i linkom na Papinu videoizjavu, na temelju čega su u Crkvi protumačili da je samo on od biskupa pravovjeran Papi, a svi ostali biskupi nisu na “papinoj liniji”. No to je vrlo teška optužba, tj. hipoteka, koju biskupi nose na svojim plećima još od stolovanja nuncija Alessandra D’Errica i kad god ih se s njom suoči, traže načina da potvrde svoju odanost Svetome Ocu.
To je potvrdio i sam kardinal Bozanić u intervjuu Glasu Koncila, pa je ovu “rupu” zakrpao riječima kako bi “nama, vjernicima katolicima, trebalo bi biti posve prirodno i u ovim pitanjima slijediti smjernice pape Franje, pa i kad ne govori ex cathedra”. Pritisak na crkveni vrh oko cijepljenja golem je i iznutra i izvana.
Iznutra od svećenika i vjernika, a izvana od političkih vlasti. No crkveni vrh nijednom se nije izjasnio protiv cijepljenja, nego upozorava na pravo poštovanja savjesti pojedinca i traži dijalog u društvu.Kardinal Bozanić upravo o tome govori u intervjuu, rekavši da “kad je čovjek otvoren novim spoznajama i kad je spreman čuti drugu stranu, rađaju se preduvjeti za društveni dijalog” te da se “treba zato otvoriti potrazi za odgovorima na legitimna pitanja koja se postavljaju i na jednoj i na drugoj i na trećoj strani, i među onima koji predlažu mjere u strahu od širenja pandemije i među onima koji u društvenim i znanstvenim krugovima propituju učinkovitost tih mjera”.
Nije na Crkvi da dijeli
O tome da je Crkva protiv prisila i uvjetovanja govorio je i predsjednik HBK mons. Želimir Puljić u intervjuu “Hrvatskom tjedniku”, gdje kaže kako je “važno trajno imati u vidu integritet i dostojanstvo ljudske osobe, kao i savjesti pojedinca, a mjere i odluke za sprječavanje širenja zaraze korona virusom trebaju izbjegavati prisilu i uvjetovanje, posebice kad je u pitanju pravo na rad, usluge i sudjelovanje u društvenom životu”.
Odnosno, kako je rekao kardinal Bozanić, “Crkvu je nemoguće odvojiti od društva” te je ona “prisutna i trpi u bolesnicima koji umiru na respiratorima, u ljudima koji žive u neizvjesnosti od posljedica zaraze, u svima koji su zahvaćeni bolešću i u njihovim bližnjima”.
Ali naglašava da je “Crkvi nemoguće zatvoriti oči i pred svima koji u svojoj savjesti ne žele primiti cjepivo ili im se pod pritiskom mjera prijeti otkazima i drugim diskriminatornim sankcijama”, jer “nije na Crkvi da dijeli ljude i kategorizira ih u više ili manje poželjne društvene skupine”.
>> VIDEO Nedaleko od Vukovara pronađena nova masovna grobnica s najmanje 10 tijela
