Danas je počelo veliko kresanje proračuna. Svi ministri i državni
tajnici, uključujući i premijera Sanadera, došli su u Ministarstvo
financija da bi im ministar Šuker prvo opisao stanje državnih
financija, a zatim objasnio kako treba smanjivati državnu potrošnju.
Gotovo ništa se izvan oskudnih službenih izjava za medije nije moglo
doznati o tome što je ministrima rečeno iza zatvorenih vrata, ali po
njihovim smrknutim licima, bilo je jasno da situacija nije blistava.
Jako loše
– Rečena im je gola istina – kratko je kazao izvor iz Vladinih krugova.
Situacija je lošija nego što se moglo čuti još samo prije desetak dana.
No nitko još nije želio kazati koliko je doista loša i za koliko će se
državna potrošnja morati smanjiti u odnosu na ružičaste planove s kraja
prošle godine. Rezanje izdataka ići će u dva koraka. Prvo ministri
moraju do sredine idućeg tjedna sami iznijeti prijedloge za smanjenje
rashoda, a ako to ne bude dovoljno, ‘ići će na popravni ispit’,
školskim je žargonom najavio premijer.
Da bi se što realnije odmjerili mogući prihodi države, ministar
financija Šuker još će jednom okupiti vodeće ekonomiste i tražiti
najnovije procjene kretanja BDP-a. Vlada računa da će Hrvatska ući u
NATO 3. travnja te da će se tako učvršćen međunarodni položaj države
dobro odraziti i na njezin kreditni rejting. Samo izdaleka i s velikim
oprezom, najavljuje se mogućnost novog zaduživanja u inozemstvu kad se
bude vidjelo kakva je situacija na tržištu, ali Sanader je shvatio da
prije toga mora maksimalno dovesti u red državne financije.
Zato će prvo ministri sami smanjivati državnu potrošnju, onda će se ići
sa sindikatima pregovarati o eventualnom zamrzavanju plaća. Istodobno
će se razmatrati mogućnosti za dodatne izvore proračunskih prihoda.
Osim trošarina na impulse mobilne telefonije, u razmatranju su i
povećane trošarine na naftne derivate. Računa se na prihode od
koncesija za prometnice, a pred Vladinim Ekonomskim vijećem vrtjet će
se i drugi prijedlozi. Dok su poslodavci tražili od Vlade da smanji
rashode za 10-12 milijardi kuna, Ekonomski institut predlagao je da se
rashodi smanje oko sedam milijardi.
Tako bi se došlo na razinu potrošnje iz prošle godine, ‘a 2008. nije
bila loša’, tvrde ekonomisti. No danas nitko nije želio potvrditi
kakvih će razmjera biti kresanje proračunskih rashoda. Okrenuvši se
intenzivno rebalansu proračuna, Sanader se napokon u praksi odupire
kritikama da njegova Vlada u krizi nije osigurala očekivano vodstvo.
Dosad dominantno okrenut vanjskoj politici, Sanader se počinje
intenzivnije nego ikad baviti nacionalnom ekonomijom.
Drugi čovjek Vlade
Kriza je donijela još neke promjene, pa se čini da je drugi čovjek
Vlade postao ministar financija Šuker. Premijer ga je imenovao glavnim
koordinatorom svih antirecesijskih mjera. Svi su ministri s najbližim
suradnicima tako danas morali doći u Šukerovu ‘kuću’, ne u Banske dvore.
Milinović će dati najviše
Proračun Ministarstva zdravstva najviše je rastao – s vlastitim prihodima pet milijardi kuna – pa se očekuje da će dati i najveći doprinos rebalansu, rekao je ministar zdravstva, s naglaskom da zbog rebalansa reforma neće doći u pitanje. Na cijenama lijekova ušteđeno je 350 milijuna kuna, a proteklih 10 mjeseci ukupan je dug zdravstva sa 4,4 smanjen na 2,8 milijardi kuna. Ako projekcije pokažu da do kraja godine dug neće rasti, Milinović će se odreći određene količine novca. Hoće li to odustajanjem od nekih projekata koji nisu krenuli ili negdje drugdje, još nije siguran. (D. G.)