Poslije raznih prirodnih katastrofa oči svih kojima je imovina stradala i ostali su bez svega ili većine toga, kao i građana preostalog dijela zemlje, usmjerene su u državu od koje se očekuje da što brže i što kvalitetnije pomogne građanima u nevolji. Tako je bilo poslije katastrofalne poplave u selima županjske Posavine, od koje je prošlo više od sedam godina, potresa u Zagrebu od kojega je prošlo sada već godinu i pol kao i potresa na Banovini od kojega je prošlo sada već gotovo devet mjeseci.
- Poslije našeg iskustva u Gunji i okolnim selima mogu samo reći kako me je strah da će i oni proći kao i mi. Danas, više od sedam godina kasnije, mogu reći kako smo s nekim stvarima koje je država odradila zadovoljni, s nekima nismo, a s nekima smo pak djelomično zadovoljni. Nadam se kako je država nešto naučila iz naše nesreće i da će sve ono loše promijeniti u Zagrebu i na Banovini ali bojim se kako će puno toga biti odrađeno polovično ili nekvalitetno, kaže načelnik Općine Gunja Ante Gutić.
Vraćajući se u vrijeme poslije poplave kaže kako je tu država zaista reagirala brzo i kvalitetno te da su strojevi i radnici u selima bili već nakon nekoliko mjeseci. I kada je obnova obiteljskih kuća u pitanja Gutić misli da velika većina mještana može biti zadovoljna učinjenim, a posebno oni kojima je država gradila kuće. U Gunji su bila dva kontejnerska naselja i cilj je bio što prije vratiti mještane u svoje kuće u čemu se i uspjelo. Neki od njih su dobili kuće po standardima kakvi se gotovo nigdje ni danas ne koriste u Hrvatskoj i zasigurno je da ih si sebi ne bi mogli nikada priuštiti. Nezadovoljni mogu biti samo oni kojima iz nekoga razloga nisu obnovljene kuće i koji i danas čekaju odluke sude. Međutim, kada je riječ o obnovi javnih objekata tu se već država najvećim dijelom nije pokazala.
- Logično i normalno bi bilo da nam je država poslije poplave obnovila i izgradila barem ono što smo imali do tada ako već nisu htjeli ili mogli napraviti nešto novo. Nažalost nije, i to nas jako smeta. Ostala je većina neobnovljenih cesta, nogostupa, groblja nisu obnovljena… Obnovljena je zgrada Osnovne škole, nešto nogostupa, ali malo, kao i državna cesta. Izgrađen je Društveni dom i čitaonica. Sredstvima pripadnika Hrvatske vojske obnovljena je zgrada udruge Zvjezdice, HNS je obnovio nogometni stadion a Islamska zajednica džamiju, kaže Gutić.
Poslije poplave općina je krenula raditi i uređivati komunalnu infrastrukturu u svojoj poslovnoj zoni, asfaltirati ceste i nogostupe, nabavili su komunalno teretno vozilo za razdvajanje otpada, započela je izgradnja Dječjeg vrtića…
Dodaje kako je uz sve to posebna priča uloga države u obnovi gospodarstva i poljoprivrede. Kada je riječ o poljoprivredi ratari su prilično zadovoljni sa sredstvima i pomoći koju su dobili. U isto vrijeme stočari su ostali nezadovoljni. Gospodarstvenici su također više nego nezadovoljni.
- To i jeste najveći problem jer radi toga Gunja se do danas nije gospodarski oporavila od poplave. Sedam godina kasnije mi imamo manje stoke nego 2014. godine. Izostala su ulaganja i u gospodarstvo radi čega su dvojica proizvođača namještaja zatvorila svoje pogone. Radi toga je bez posla ostalo više od stotinu ljudi što je za jednu Gunju jako puno. U tim segmentima država je morala puno više učiniti, a nije, istakao je Gutić.
Rezultat svega toga je da je poslije poplave krenulo i iseljavanje radno sposobnog stanovništva koji su krenuli u potragu za poslom. Koliko je mještana otišlo pokazati će popis stanovništva koji je u tijeku i koji zasigurno neće biti povoljan. Podsjećanja radi 1991. godine Gunja je imala preko 5.000 stanovnika i bila je jedno od većih sela u Vukovarsko - srijemskoj županiji. Procjene su da će popis 2021. godine pokazati kako u Gunji trenutno živi oko 2.500 stanovnika.
- Prošlo je više od sedam godina od poplave i mislim da od države više ništa ne možemo očekivati kada je riječ o obnovi. Nema niti više interesa za Gunju pa tako na poplavu i nesreću od prije sedam godina podsjećaju još samo novinari dok iz Zagreba izostaje bilo kakav interes. Općina Gunja sada je okrenuta svojim projektima i idejama te kroz razne natječaje i EU fondove pokušavamo podići kvalitetu života. Dio toga radimo kroz naš proračun, koji je mali i nedostatan, pa smo zato okrenuti drugim fondovima. Napredujemo polako ali sigurno te danas možemo reći da Gunja izgleda ljepše nego ikada. Malo nas smeta što smo brzo zaboravljeni ali onda kada vidimo što se dogodilo u Zagrebu i na Banovini ne možemo niti zamjeriti, zaključio je Gutić.
Tekst je potican sredstvima u sklopu projekta Novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
Nevjerojatno je da svi očekuju da im država izgradi kuće i sve obnovi ako ne i bolje nego prije i svi oni smatraju da je to dužnost države a nitko se ne zapita zašto živite na takvim lokacijama gdje postoji mogućnost od poplave i zašto niste tražili izgradnju nasipa i čišćenje kanala sve godine prije poplave? Npr. meni se srušila derutna kuća od 45m2 koju sam kupio za 10 000 eur do potresa 4,1 i sada zahtijevam novu od barem 150 m2 i to očekujem da mi država odmah napravi ili da mi uplati barem 100 000 eur da si ja sam sagradim novu- vidite gdje to vodi