Korak naprijed, dva koraka natrag – slika je Hrvatske na “doing business” ljestvici Svjetske banke. Dok je lani zemlja po uvjetima poslovanja ostvarila lagani pomak naprijed, ove godine strmoglavila se za pet mjesta, na 89. od 189 promatranih država. Za tri mjesta preteklo nas je Kosovo, dok je najbolje rangirana jugoslavenska republika Makedonija među prvih 25. Svjetska banka izdvaja da je Hrvatska lani provela reforme na pet područja, ali je u drugih pet nazadovala. Najviše je, sa 42. na 34. mjesto, Hrvatska napredovala po plaćanju poreza jer je “olakšala plaćanje socijalnih doprinosa putem elektroničkog sustava i smanjila izdvajanja za šume i Hrvatsku gospodarsku komoru”. S druge strane, najveći pad bilježi se u području zaštite ulagača, s lanjskog 139. na 157. mjesto. Po izdavanju građevinskih dozvola Hrvatska je pala s lanjskog 143. na 152. mjesto, dok je u pitanju dostupnosti električne energije skliznula sa 56. na 60. mjesto. Po uknjižbi imovine Hrvatska je skliznula sa 104. na 106. mjesto, a po dostupnosti kredita sa 40. na 42. mjesto liste.
Za ministra financija Slavka Linića porezni je pomak dokaz da radi dobro pa za iduću godinu predviđa još bolji plasman u svom području rada.
– Po poreznoj politici, naplati, urednosti na tržištu mi smo visoko iznad našeg ranga, iduće godine nastojat ćemo biti ispod 30. mjesta. Očito je da u drugim dijelovima, gdje je presudna brzina, trebamo još nešto učiniti. Kod “doing business” izvješća broje se sati i dani i moramo ubrzati proces ulaganja, a zakon o strateškim investicijama donosi se devet mjeseci te je to utjecalo na rejting – rekao je Linić. Odobravanje građevinske dozvole kod nas, na primjer, traje 317 dana, u Austriji 194, a Makedoniji 90 dana.
Domagoj Milošević (HDZ) konstatirao je da su rezultati očekivani jer “nijedna reforma nije pokrenuta, nema gospodarskog rasta, porezno opterećenje je veće, nezaposlenost raste”. – Ne treba više slušati što Vlada govori, nego gledati brojke koje jasne govore o čemu je riječ – kaže bivši potpredsjednik Vlade.
Šef Laburista Dragutin Lesar podsjeća da se kod nas konkurentnost najčešće poistovjećuje s plaćama i troškom rada, a ova analiza pokazala je da je Hrvatska pala na pet područja, od kojih je za četiri nadležna izvršna vlast. – Alarmantno je i što je dostupnost kredita razlog pada konkurentnosti jer strane banke tvrde da ima novaca kao blata, ali da nema dobrih projekata za financiranje – kaže Lesar.
>> Linić: Nema potrebe da se dodatno zadužujemo u 2013.
