U Europsku uniju ne treba previše žuriti. Važnije je dobro se
pripremiti, posebno naš mentalitet, te shvatiti i pomiriti se s tim da
ulaskom gubimo dio vlastite suverenosti. Ističe to šef HSS-a Zlatko
Tomčić koji govori i o budućim lokalnim izborima, najavljuje
prijevremene parlamentarne izbore te analizira odnose u oporbi.
• HSS-u ulazak u Europsku uniju nije
na prvome mjestu. Žurimo li mi previše u EU?
– Prema važnosti teme, EU je sigurno apsolutni prioritet ovog društva.
Hrvatska se treba pridružiti Uniji, zajedno sa zemljama članicama
baštiniti njezine pravne stečevine i koristiti se njima, ponašati se
prema standardima EU, ući u to veliko zajedničko tržište, potpuno se
otvoriti prema Europi. Hrvatska može ići samo u Europu, ona ne može
pobjeći nikamo iz nje. No, ako govorimo u dinamičnom smislu, nisam
siguran da je to prioritet. Prioritet je pripremiti se za Europu, a
onda članstvo dolazi samo po sebi.
• Što to znači?
– Nije tu riječ samo o usklađivanju zakonodavstva ni o usklađivanju
tržišnih odnosa, nego je prije svega riječ o prilagodbi vlastita
mentaliteta. Da jednoga dana, kada uđemo u EU, ne bismo doživjeli
šokove. Mi se kao ljudi, kao narod, moramo pripremiti za EU.
• Trebamo li zbog nečega biti posebno
oprezni?
– Ulaskom u EU odričemo se dijela vlastita suvereniteta. Kod nas
Hrvata, koji smo stalno u prošlosti, koji se stalno borimo za svoj
suverenitet, koji stalno imamo nacionalni naboj postavljen iznad
normale, to je vrlo važno pitanje. Ako smo spremni odreći se toga, onda
sama zakonodavna prilagodba neće biti mentalni šok. Šok će biti
prilagoditi svoje gospodarstvo i kompletno funkcioniranje države Europi.
• Znači li to da slabi ne smijemo
žuriti u Europu?
– Točno tako! Hrvatska mora sebe ojačati i na taj način biti spremna za
ulazak u EU. Nespremna, Hrvatska neće niti dobiti šansu da uđe u
Europu. Političari, političke elite u suglasju su, a narod u dvojbi
kada je EU u pitanju. Samo prije godinu dana odnos je bio potpuno
drukčiji – 82 posto građana izjašnjavalo se za EU, a političari su se
međusobno svađali zbog toga.
Javnost bez pravih informacija
• Znači li to da političari sada lažu,
a narod reagira instinktivno?
– Političari su shvatili svoju odgovornost i na tom prevažnom
nacionalnom pitanju nemaju pravo svađati se, već moraju tražiti
nacionalno suglasje. Moraju priznati svoju pogrešku da hrvatskoj
javnosti nisu dali prave informacije, pa se u samo godinu dana postotak
prihvatljivosti EU u narodu smanjio na 50 posto. Veliki sam zagovornik
konsenzusa političkih stranaka.
• Taj konsenzus sjajno zvuči, ali neće
li on, s obzirom na velike razlike među strankama, otežati cijeli taj
proces?
– Hrvatska javnost mora sve znati o EU. Ona će, naime, za dvije, tri,
četiri godine, kada političari završe svoj posao, na referendumu reći
da ili ne. Prilagodba Uniji za narod prije svega znači
proizvodno-konkurentsku prilagodbu, kupovnu za svakog pojedinca te da
narod to prihvati kao činjenicu i na referendumu glasuje za ulazak.
Zamislite situaciju u kojoj bismo, nakon višegodišnjih pregovora i
svađa, i međusobno i s EU, izašli na referendum na kojemu bi se 60
posto ljudi izjasnilo protiv ulaska u EU, i to zbog naše
neuvjerljivosti prema vlastitoj javnosti.
• Hoćete li biti dovoljno uvjerljivi?
– Što se tiče HSS-a, duboko smo svjesni potrebe da Hrvatska nastavi
ovaj proces. Moramo biti oprezni i odgovorni. Ne smijemo brzati i
glumiti potpunu lojalnost EU i poslušnost kako je to počela Sanaderova
vlada. Moramo smoći hrabrosti da kažemo: Postoje stvari ispod kojih
Hrvatska u pregovorima neće ići! A pregovori su traženje i dobivanje
određenog broja iznimaka na određeno prijelazno razdoblje i određenog
broja odstupanja od pravnih stečevina. Ostalo je prihvaćanje europskih
standarda i stečevina. Pa ne može Hrvatska mijenjati zajedničku vanjsku
politiku EU. Uzmi ili ostavi. No, u poglavljima poput kretanja kapitala
i osoba, poljoprivrede, ribarstva i okoliša treba žestoko pregovarati i
dobiti maksimalan broj iznimaka!
• Ali kupovati “hrvatsko”,
Europljanima će biti jako privlačno, pa će zasigurno baš tu nuditi
minimum?
– U 80 posto poglavlja možemo vrlo brzo završiti pregovore i potpisati,
ali o tih 5-6 kritičnih vjerojatno ćemo pregovarati godinama.
• Hoće li HSS biti brana brzanju u EU?
– Apsolutno! Ne mislite valjda da HSS može samo zbog deklarativne
odluke da želimo u EU zanemariti sve svoje stavove? Konsenzusom trebamo
izoštriti sva sporna poglavlja koja su sukus svega što će se događati
idućih godina. Pretpostavimo da EU odluči da Hrvatska ne može dobiti
izuzeće na privatizaciju poljoprivrednog zemljišta nijedan mjesec. Ja
ću istog trenutka reći: Hvala uime HSS-a. Hrvatska ne ide u EU! Europi
treba jedan takav raj na zemlji kakav je Hrvatska. Iskoristila je ona
sve svoje ekološke resurse. Pa nađite žabu ili glistu u nekim zemljama.
Želimo u EU, ali ne odmah i ne na bilo kakav način. Znate li tko će nam
presuditi? Mogu Sanader, Račan ili Tomčić pjevati pjesme koje hoće,
narod će doći na referendum i reći nam ono što zaslužujemo. Ako je
odgovor negativan, tu popravnog ispita nema. Do sljedećeg referenduma
na koji se ulazi s istim kondicijama. Nisam siguran da bi se to
odvijalo u sličnim političkim okolnostima. Najprije bi političke elite
koje bi dovele do pada na referendumu morale nestati s lica zemlje!
• Dijelite li poslijeizborni optimizam
da ovi predsjednički izbori označavaju povratak oporbe na vlast?
– Još u prvom krugu, kada sam vidio koliko su dobili njegovi
protivnici, kazao sam da je ovo dokaz da će sljedeći predsjednik
ponovno biti Mesić, da je to dokaz bitnog pada ugleda HDZ-a, da će nam
taj Mesićev ugled pomoći da postignemo na lokalnim izborima puno bolji
rezultat nego 2001. godine te da to može biti dobar ulet u
parlamentarne izbore koji bi se mogli dogoditi usporedno s lokalnim
izborima.
Prijevremeni izbori
• Ostajete li pri tome, prognozirate
li prijevremene izbore, usporedno s lokalnima?
– Danas, potpuno hladne glave, neću reći da će nam se dogoditi
usporedni parlamentarni i lokalni izbori, ali ću bez ikakve dvojbe reći
da se vrlo lako mogu dogoditi prijevremeni parlamentarni izbori.
• Kada?
– Neposredno nakon sredine mandata ove vlade. Ona će sve više upadati u
konflikte unutar sebe i unutar HDZ-a, sve će teže rješavati stanje
gospodarstva i socijale.
• Neki prognoziraju da će se
predsjednik Mesić staviti na čelo oporbe i da će se na taj način
krenuti u rušenje HDZ-a?
– Vjerujem da se to neće dogoditi.
• Bi li to bilo dobro?
– Ne bi. I ta izjava Stipe Mesića da je HDZ protiv njega vodio krajnje
prljavu kampanju, a da je zahvalan strankama koje su ga podržale
izrečena je također u finom raspoloženju osjećaja pobjede. Ne mislim da
je Mesić državnik koji bi na ovaj način mogao derogirati sve pozitivno
što je u životu napravio. On će i dalje ostati državnik i predsjednik
svih građana Hrvatske, bez obzira na to što intimno o nekome misli.
Dosad je vrlo jasno pokazao da je njegov središnji interes jaka
Hrvatska unutra i jaka Hrvatska prema van. Ako je to tako, onda ne može
zastupati tezu da će se staviti samo na stranu jedne političke opcije u
Hrvatskoj. Možda će biti nešto kritičniji prema HDZ-u, ali radi toga da
ga natjera da kvalitetnije radi. Kako će takvo njegovo ponašanje
prihvatiti javnost, drugo je pitanje. Javnost na neki način povezuje
Mesića sa strankama koje su ga podržale: SDP-om, HSS-om, HNS-om... To
nije zabranjeno. Možda će inercija boljih naših rezultata na lokalnim
izborima doći iz jedne takve javne percepcije da je Mesić skupa s nama
i da nas podržava. To ćemo, dakako, iskoristiti. Pa nešto smo i uložili
u tu njegovu pobjedu. Ali zloporabe s njegove i naše strane, siguran
sam, neće biti.
• Govorili ste o konfliktima unutar
HDZ-a. Oni postoje i među oporbenim strankama. Primjerice, Vesna je
Pusić optužila SDP za veliku koaliciju s HDZ-om?
– Malo ću se našaliti: u braku sam sa svojom suprugom 33 godine. Imamo
troje lijepe, odrasle i pametne djece. Za te 33 godine puno sam se puta
s njom posvadio, ali nikada naš brak nije dolazio u pitanje.
• Ali taj je brak bio iz ljubavi, a ne
iz interesa?
– Dakako da je brak iz ljubavi, ali tu je i interes i odgovornost
roditelja. No, preširoko ćemo otići. Normalno je da se u zajedništvu
političkih stranaka javljaju konfliktne situacije, međusobna
nerazumijevanja i svađe. Pitanje je koja je to gornja granica
tolerancije koja neće ugroziti zajednički projekt.
• Istražna povjerenstva?
– Mene nitko neće uvući u temu istražnih povjerenstava, da se svrstam
na jednu ili drugu stranu. No, ovo što mogu pratiti i kod svojih kolega
unutar moje grupacije političkih stranaka ne sviđa mi se ni najmanje.
Ima nečasnih postupaka pojedinaca – do povlačenja potpisa, nekakvih
dogovaranja, politike tuk na utuk. U tome ne sudjelujem jer sam kao
osoba duboko povrijeđen i nepravedno punih 13 godina, s vremena na
vrijeme, optuživan. Uvijek su to bile medijske optužbe plasirane iz
političkih krugova. Sada prvi put imam u rukama dokaz da me netko javno
optužio – zahtjev HDZ-a da se formira istražno povjerenstvo o meni.
Doživio sam to kao dar Božji. Ne kao objedu. Prvi ću put doći u
situaciju da kažem istinu o sebi i kome što pripada. Znam da, kad je u
pitanju moral, poštenje, etika i moja imovina, nema nijednog grama
nezakonitosti i nepoštenja.
• Hoćete li i vi ustvrditi da je riječ
o velikoj koaliciji SDP-a i HDZ-a?
– Ne pada mi na pamet! Kad bi se dogodila nekakva velika koalicija među
njima, to bi bila propast i za jedne i za druge. Ne vjerujem da je
Račan tako blesav čovjek da bi išao na varijantu samouništenja.
Želimo i pravaše i umirovljenike
• Koga će HSS i SDP rado vidjeti u
svojem društvu na lokalnim izborima? Je li istina da naveliko
nagovarate pravaše da vam se pridruže u rušenju HDZ-a?
– Biti političar, a ne biti barem malo zločest, nije bogzna kaj. Vrlo
bih rado u našem društvu vidio HSU, u nekim gradovima i HSLS. Sanader
mora znati da su neke stranke s njim u koaliciji iz čistog interesa.
Nemam apsolutno ništa protiv toga da se u nekim sredinama s nama pojavi
i HSP. No, to je više pitanje za HSP jer on nema naviku i izgrađen stav
o prijeizbornim koaliranjima. Siguran sam, međutim, da će ono što bude
postigao na lokalnim izborima u najvećem broju slučajeva staviti na
uslugu upravo HSS-u i našoj koaliciji.
• Hoćete li u Zagrebu biti uz SDP ili
HNS?
– Shvaćam da je ovo pitanje provokacija zbog odnosa između SDP-a i
HNS-a. Prije više od dva mjeseca dogovorili smo se sa SDP-om da u
Zagrebu zajedno izlazimo na izbore i da vodeću ulogu tu ima SDP. Blok
SDP-HSS-HSU može biti blok vrlo visokog rejtinga.
