U Njemačkoj se ove godine dogodio niz događaja koji kao da su izvučeni iz špijunskih romana iz 1960-ih, ali su u stvarnosti odraz rastuće napetosti u zemlji. Među ovim događajima su rupe koje su misteriozno izrezane u ogradama vojnih baza, prisluškivanja telefonskih razgovora visokih dužnosnika Luftwaffea, i navodna zavjera za atentat na izvršnog direktora najveće njemačke tvrtke za proizvodnju oružja.
Iako svi ovi incidenti ne mogu biti direktno pripisani Moskvi, Njemačka je na visokom stupnju pripravnosti zbog mogućih ruskih sabotaža, posebno s obzirom na kontinuiranu vojnu podršku Berlina Kijevu. Dok se rat između Rusije i Ukrajine rasplamsava, pojavljuju se strahovi da je Europa zapala u novi Hladni rat, piše BBC.
"Kad mislimo na Hladni rat, skloni smo misliti na 1970-e, kad su pravila igre već bila uspostavljena i prihvaćena", kaže Mark Galeotti, viši istraživač na Kraljevskom institutu za obrambene studije (RUSI) i direktor Mayak Intelligence. "U nekim smo aspektima u ranoj fazi Hladnog rata – u pedesetim i šezdesetim godinama, u mnogo sirovije vrijeme."
Najveći šok došao je prošlog mjeseca kad je CNN izvijestio da su američki dužnosnici upozorili Berlin na navodni ruski plan za ubojstvo glavnog izvršnog direktora njemačke tvrtke za proizvodnju oružja, Rheinmetall. Kremlj je odbacio ove tvrdnje, no njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja zauzima čvrst stav prema Rusiji, optužila je Moskvu da vodi "hibridni rat agresije".
VEZANI ČLANCI:
U veljači sam se susreo s izvršnim direktorom Rheinmetalla, Arminom Pappergerom, na ceremoniji otvaranja nove tvornice streljiva. Šezdesetjednogodišnji Papperger je, posebno u svijetu gdje NATO zemlje troše milijarde na ponovno opskrbljivanje Ukrajine i jačanje vlastite sigurnosti, osoba od velikog značaja. Njegov značaj bio je očigledan kad je stajao uz kancelara Olafa Scholza, ministra obrane Borisa Pistoriusa i dansku premijerku Mette Frederiksen na svečanosti u Donjoj Saskoj. Da je plan za njegovo ubojstvo bio uspješan, to bi izazvalo šok diljem Zapada.
Nedugo nakon toga, sigurnosni propust omogućio je špijunima da prisluškuju vrlo osjetljiv razgovor između visokih dužnosnika njemačkog zrakoplovstva, koji je kasnije emitiran na ruskoj televiziji. Taj je incident izazvao veliku sramotu za Berlin, s obzirom na to da je brigadni general Luftwaffea slučajno omogućio špijunima pristup sigurnom pozivu koristeći nesigurnu telefonsku liniju. Ova velika greška, iako izolirana, potaknula je optužbe da je Njemačka dugo bila "slaba karika" u europskoj kontraobavještajnoj mreži zbog fragmentiranog, federaliziranog sustava s naglašenim poštivanjem privatnosti pojedinaca.
Nekoliko tjedana kasnije, dvojica njemačko-ruskih državljana uhićena su zbog sumnje da su planirali sabotažu američkih vojnih objekata u Bavarskoj. Annalena Baerbock pozvala je ruskog ambasadora na razgovor i izjavila: "Nećemo dopustiti da Putin donese svoj teror u Njemačku." Prošlog tjedna, pronađene su rupe u ogradama oko vodovodnih postrojenja koja opskrbljuju dvije vojne baze u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, uz zabrinutost da je netko pokušavao kontaminirati zalihe vode.
>>> FOTO Njemačka zabranjuje muslimanske udruge zbog promicanja radikalnog islama
Njemačka nije jedina europska zemlja koja je na meti očitih sabotaža, ali ima mnogo američkih vojnih baza koje su uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata. Mark Galeotti vjeruje da Moskva vidi Njemačku kao veliku, ali "slabu" silu, što je čini idealnom metom za pritisak.Najveći poznati čin sabotaže koji je pogodio Njemačku posljednjih godina bio je kada su plinovodi Sjeverni tok, koji su prolazili ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke, dignuti u zrak 2022. godine. Špekulacije o tome tko je naredio napad bile su burne od tada, ali Njemačka je nedavno izdala nalog za uhićenje ukrajinskog instruktora ronjenja.
Ukraińcy poszukiwani w związku z eksplozją Nord Stream.
— Roman_P 🇵🇱🇳🇴 (@RomanP314) August 14, 2024
Niemiecka prokuratura ustaliła tożsamość trzech Ukraińców, którzy są formalnymi podejrzanymi w związku z sabotażem na Morzu Bałtyckim prawie dwa lata temu. https://t.co/DnoF4FhYsT pic.twitter.com/qUxWByJUhM
Prošlog tjedna, Wall Street Journal izvijestio je da je operacija financirana privatnim sredstvima, ali da je nadgledana iz Ukrajine. Kijev je odbacio izvješće kao besmislicu, a iako je uvijek postojala skepsa da bi predsjednik Putin naredio uništenje vlastitog plinovoda, ovo pokazuje da svijet špijunaže može biti pun iznenađenja i obrata.
Svaki slučaj sabotaže ne može se odmah i sigurno pripisati Rusiji. U Francuskoj su radikalni ljevičari, a ne ruski agenti, optuženi za napade na mrežu brzih vlakova uoči Olimpijskih igara. Njemačka također ima svoju dugu povijest ljevičarskih militantnih napada. Činjenica da su ukrajinske figure sada u središtu pozornosti zbog eksplozija na Sjevernom toku, izazvala je nove kritike poznatih političkih krugova unutar Njemačke o vladinoj podršci Kijevu, piše BBC.
Supredsjednica krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), Alice Weidel, pozvala je na obustavu "pomoći" Kijevu i naplatu štete na Sjevernom toku Ukrajini. AfD uživa značajnu podršku u bivšem komunističkom istoku, gdje izvan Berlina još uvijek postoji naklonost prema Rusiji i nezadovoljstvo glavnim strankama koje su dominirale nacionalnom politikom od ponovnog ujedinjenja.
VEZANI ČLANCI:
Dok usporedbe s Hladnim ratom lebde nad europskom sigurnošću, politika tog razdoblja također se na neočekivan način ponovno pojavila u Njemačkoj. Kako bi ojačala sigurnost, njemačka vlada radi na novom zakonu koji ima za cilj povećati otpornost kritične infrastrukture. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser izjavila je da moraju postojati "maksimalne zaštitne mjere u svim područjima". Operateri u kritičnim sektorima kao što su energetika, transport i voda morat će slijediti minimalne sigurnosne standarde prema Zakonu o zaštiti kritične infrastrukture (Kritis Umbrella Act).
To je prvi zakon te vrste u Njemačkoj, ali još uvijek nije dobio konačno odobrenje unatoč povećanoj napetosti zbog rata. Njemački oklopni Marder vozila navodno se koriste u iznenadnoj ukrajinskoj operaciji unutar ruskog teritorija, što bi predstavljalo još jedan preokret njemačke vanjske politike od početka ruskog napada na Ukrajinu.
K tome treba dodati i kontroverzne planove za stacioniranje američkih dalekometnih raketa u Njemačkoj od 2026. godine. Kad je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu, kancelar Scholz obećao je "Zeitenwende", odnosno prekretnicu u nacionalnoj obrambenoj i sigurnosnoj politici. No, kako ističu i pristaše i kritičari vlade, obnavljanje godina neinvestiranja u obranu zahtijevat će vrijeme – kao i prilagodba mentaliteta snažno obilježenog mračnom prošlošću Njemačke.
S obzirom na nedavne događaje, postavlja se pitanje koliko vremena Berlin ima. Mark Galeotti naglašava da se ne radi "samo o obnovi obrane, već i o nadogradnji kibernetičke sigurnosti i poboljšanju kontraobavještajnih kapaciteta. "
>>> FOTO Erumpirao najveći vulkan u Europi. Izbacio je veliku količinu dima i plinova do visine od 9,5 tisuća metara
Ilegalni imigranti su veća prijetnja sigurnosti njemačke nego Rusija .