VELIKE OBITELJI

Obitelj Šaško: Ne žalimo se, ali boli kad u selu kažu da nas je previše

16.06.2015.
u 08:02

Šaškovih je bilo 11, dok se dječak od devet godina nije utopio u jezeru

– Bilo nas je jedanaestero. Sad nas je deset. Najstariji sin utopio se na jezeru. Imao je devet godina. Nedostaje nam jako, ali, što se može, bila je to Božja volja – kaže Mijo Šaško (55) iz Gornjeg Jesenja blizu Krapine. Mijo i njegova supruga Vesna (38) imaju osmero djece, šest kćeri i dva sina. Najstarijoj Nikolini dvadeset je godina, a najmlađoj Gabrijeli dvije.

Mijo radi u kamenolomu, plaća mu je 3500 kuna. Vesna je na rodiljskom.

– Malo je to novca, ali snalazimo se. Hranimo svinje i kokoši, imamo nešto zemlje i vinograd. Ne žalimo se, ali žao mi je kad čujem da neki u selu ne odobravaju što nas ima toliko, a nikome ne smetamo – kaže Mijo.

Caritasov popis

Šaškovi su se i ove godine našli na popisu 150 obitelji s petero i više djece koje je Caritas Varaždinske biskupije nedavno pozvao na tradicionalno druženje.

Broj mnogočlanih obitelji u našoj zemlji, inače, rapidno opada. Prema Državnom zavodu za statistiku, u Hrvatskoj ima 867.680 obitelji s djecom, od kojih polovica, 435.192, s jednim djetetom. Onih s petero i više djece je samo 7128.

Na popisu 2001.godine, recimo, bilo ih je petstotinjak više. Izuzmemo li najveći grad Zagreb u kojem živi 1016 takvih obitelji, rekorder je Splitsko-dalmatinska županija sa 744, a u vrhu su i slavonske županije.

Stručnjak za demografiju prof. dr. Anđelko Akrap kaže da je unutrašnjost Dalmacije oduvijek bila visokonatalitetno područje, u kojem još djeluje "patrijarhalna matrica".

– Tome treba pridodati i doseljenike iz Bosni i Hercegovini koji su u tom dijelu Dalmacije i u Slavoniji zaslužni za veći broj mnogočlanih obitelji – pojašnjava demograf Anđelko Akrap.

Nekad su obitelji imale više djece zbog visokog mortaliteta, a na selu i zbog rada na polju, za koji je trebala radna snaga. Industrijalizacija je dovela do smanjenja obitelji koje su se počele planirati.

Međutim, u nekim su se područjima, po inerciji, veće obitelji zadržale.

Natalitet od 30 promila

Cetinski je kraj, na primjer, 70-ih godina imao visoku stopu nataliteta od trideset promila. Stanovništvo se, međutim, selilo u inozemstvo i u Zagreb.

– Kod nekih koji su otišli živjeti u grad javlja se osjećaj da se s manjim brojem svoje djece odmiču od seljačke sredine i seljačkog podrijetla – napominje prof. dr. Akrap, koji smatra da je povezivanje siromaštva s većim brojem djece katastrofa te da je veći broj djece "investiranje u budućnost".

>>Hrvatsku će napustiti do 217 tisuća radnika

>>Hrvatska 2060.: Bit će nas manje, živjet ćemo dulje i raditi do 70 godina

Foto: Alcatel

Komentara 90

D2
Dubravko_23
08:15 16.06.2015.

Hvala Bogu na ovakvim primjerima. Gdje ima volje, ima i načina. Prije se podizalo i veće obitelji u puno težim uvjetima, a danas se izgovaramo potpuno banalnim razlozima.

NO
novkovka
08:32 16.06.2015.

djece je sve manje.ja imam 4 i svi su dobri učenici,pristojni,uredni.nemaju najmoderniju odjeću i obuću,ali imaju svoju skladnu obitelj.mnogi nemaju ljubavi i veselja ali moji imaju.kad ih imaš više od 2 većina te gleda kao da si bolestan.meni i suprugu djeca su sva sreća svijeta.

MA
MarioG
08:24 16.06.2015.

To najviše govore ovi kaj se učlanjuju po grupama "ja ne mrzim" i slično..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije