Ove godine berba je malo podbacila. Ipak je iza nas sezona pretežito nestabilnog vremena, a i proljeće je bilo jako hladno i kišovito. No to neće biti problem, kaže Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice, jer situacija je i dalje dobra. Bit će voća, dodaje, a ono što je malo lošije kvalitete otići će u izradu soka. Tako će biti i u njegovom voćnjaku jabuka od 15 hektara u Velikoj Mlaki, gdje trenutno marljivo radi osamnaestero radnika, mahom iz Ukrajine. Njih još dvanaest smješteno je u njegovom drugom voćnjaku u Šumečanima kraj Ivanić–Grada od 50 hektara. Berba je, kaže, debelo u tijeku, a urod bi na kraju trebao biti zadovoljavajuć.
– Neće biti toliko prvoklasnih jabuka kako sam se nadao, mnogo njih će morati prijeći u drugu klasu, ali kako više od 70 posto mojih jabuka završi u soku, zadovoljan sam kako god se okrene – govori Ivković, jedan od najvećih hrvatskih jabukara. Dolazi iz Škabrnje kraj Zadra, a tamo je 1974. posadio i svoju prvu plantažu jabuka. Danas posluje iz Mlake i Šumečana, a iz njegovih stabala godišnje dolazi više od dvije tisuće tona jabuka, od čega samo trećina ide direktno u prodaju. Ostatak odlazi u pogon odakle proizvede milijun i dvjesto tisuća litara stopostotnog soka od jabuke.
– Prvi sam u Hrvatskoj, a treći u Europi pokrenuo biznis obiteljske proizvodnje jabukova soka u “bag in box” ambalaži. Prije mene su bili samo Austrijanci i Nijemci, ali moji su sokovi uvijek ocjenjeni kao kvalitetniji – hvali se Ivković. A razlog zašto su tako voljeni, objašnjava, jest to što nemaju nikakvih dodatnih aditiva, šećera niti bilo čega drugog osim ploda jabuke. Malo je mutniji od drugih sokova, no to je zato jer je pun svih vlaknastih tvari koje su dobre za imunitet i zdravlje općenito.
– Ljudi ga često zovu tekućom jabukom i s tim se kompletno slažem – kaže Ivković, čije voće također puni police svih većih trgovačkih lanaca. Sve u svemu, zaključuje, ne može se požaliti svojim poslom i zadovoljan je stvarima kakve jesu. Ivković je definitivno najsvjetliji primjer hrvatskog voćarstva, i to s dobrim razlogom, jer ovaj magistar agronomije posluje već punih 45 godina, a svoj posao oni i njegova obitelj rade s mnogo ljubavi i još više truda.
I mada se može reći da Ivkovićev obiteljski biznis ide sasvim dobro, drugim bi hrvatskim jabukarima moglo bi biti i bolje. Kao nekadašnji direktor Zavoda za voćarstvo dobrano je upućen u život manjih ali i onih većih voćara i situacija bi, kaže, mogla biti bolja.
– Posljednjih šest, sedam godina nije bilo povoljno za hrvatske jabukare što zbog vremenskih uvjeta, što s problemima s otkupljivačima – objašnjava Ivković. Jabuka se danas otkupljuje za nekih kunu i pol, no idealno bi bilo, kaže, da dobiju između dvije kune i 2,40. Problem je i u konkurenciji iz inozemstva koja svoje voće može proizvesti jeftinije i u mnogo većim količinama.
– Samo poljski jabukari godišnje proizvodu šest milijuna tona godišnje. Hrvatska, susjedne zemlje i Italija sve zajedno jedva proizvedemo pet i pol. Poljaci dominiraju tržištem i dirigiraju cijenama – objašnjava Ivković. Jabukari, dodaju, pokušavaju zaraditi i u izvozu, pa na tržište stavljaju voće industrijske klase, i to po cijenama između 50 i 70 lipa po kilogramu, što im čini život nešto lakšim.
Još jedna stvar koja muči hrvatske voćare manjak je hladnjača u kojem jabuke mogu odstajati i do godinu dana. Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede, prošle je godine, primjerice, proizvedeno 93.467 tona, no rashladnog kapaciteta ima samo za 53.000. No to bi se trebalo riješiti projektom Ministarstva poljoprivrede kojim bi se do 2023. godine trebalo izgraditi sedam većih hladnjača kapaciteta 5000 tona te 13 manjih od po 3000 tona koje Ministarstvo poljoprivrede namjerava. Dio je to Akcijskog plana tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća čiji je cilj stvoriti mrežu hladnjača uz pomoć kojih bi se ojačali skladišni kapaciteti, a voćarima bi se omogućilo da budu manje izloženi sezonskim promjenama u cijeni.
A dok čekaju na nove hladnjače, jabukari se snalaze pa, poput Ivkovića, ono što ne mogu prodati ili pak jabuke slabije kvalitete, “spašavaju” preradom u sokove. Oni manji jabukari prodaju ih ispred svoje kuće, na tržnicama i voćarskim sajmovima, a veliki poput Ivkovića svoje sokove prodaju trgovinama i trgovačkim lancima.
– Sokovima mogu tako zaraditi mnogo više nego da su te jabuke, primjerice, prodali pod instrustrijsku. Litra takvog soka ide ponegdje i do 10 kuna – ističe Ivković.
Još jedna stvar kojoj se jabukari mogu veseliti program je potpore za jabukare vrijedan 20 milijuna kuna koji je donijela Vlada Republike Hrvatske u kolovozu. Program vrijedi samo za ovu godinu, a cilj je oporaviti jabukare nakon nekoliko teških godina koje su obilježili mraza, hladno vrijeme i manjak radnika. Od ostalih poticaja iz Ministarstva, novi jabukari mogu za podizanje novih višegodišnjih nasada u voćarstvu dobiti 19.400 kn po hektaru, odnosno 25.850 kuna ako je zemljište na strateškom području.
