Sutra će se na dnevnom redu Sabora, u prvom čitanju, pred zastupnicima naći prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koji je u protekla dva mjeseca doveo do brojnih reakcija Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) i čitave planinarske zajednice u našoj zemlji, i to zbog ideje da upravljanje planinarskim domovima koji se nalaze na područu nacionalnih parkova, parkova prirode i županija preuzmu isti ti nacionalni parkovi i županije. Naime, prema tom modelu od 47 planinarskih objekata kojima upravljaju HPS i planinarske udruge, koji su te planinarske domove i kuće proteklih desetljeća sami i gradili, opremali i održavali, njih 24 trebalo je potpasti pod upravljanje sedam javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a 23 planinarska doma koja nisu u zaštićenim područjima trebala su prijeći u upravljačke ruke deset županija.
To je izazvalo veliku uznemirenost, nezadovoljstvo, pa i bojazan u planinarskoj zajednici pa je upravo na taj zakonski prijedlog koji se odnosio na sudbinu planinarskih domova stiglo čak 67 komentara i prijedloga koje su uputili HPS, planinarske udruge, planinari, ali i neki gradovi i općine. I čini se da je to imalo efekta jer sutra će se u Saboru pojaviti ipak nešto drugačiji prijedlog istog Zakona, na što se svojim prioćenjem 10. studenoga referirao i Hrvatski planinarski savez.
Napravljen je značajan iskorak
- Za planinarske udruge i članstvo taj je Zakon značajan jer se posebnim člankom definira upravljanje i korištenje planinarskih objekata koji se nalaze na zemljištu uknjiženom kao vlasništvo RH. U pripremi te odluke Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine provelo je e-savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga istog Zakona i 31. listopada objavilo je izvješće o provedenom e-savjetovanju u kojem se navodi da se, imajući u vidu komentare HPS-a i planinarskih društava, pristupilo doradi Nacrta zakonskog teksta. U odnosu na izvorni Nacrt zakonskog teksta koji je bio objavljen u e-savjetovanju, objavljenom 1. rujna, u kojemu je bilo predviđeno da županije i javne ustanove raspolažu planinarskim objektima davanjem u zakup, a HPS i planinarske udruge nisu bile niti spomenute, novim uređenjem zakonskog teksta napravljen je iskorak u smjeru uvažavanja uloge planinarskih udruga, na način da će se korištenje objekta uređivati ugovorom o korištenju i održavanju, zaključenom na neodređeno vrijeme i bez naknade.
POVEZANI ČLANCI:
Uz ostalo, zakonskim tekstom definirane su sve vrste planinarskih objekata te njihova osnovna funkcija sigurnosti te boravka i odmora planinara i drugih posjetitelja, kao i obveze pružatelja ugostiteljskih usluga prehrane i pića da planinarima i drugim posjetiteljima omoguće korištenje vanjskih i unutrašnjih sadržaja u planinarskom domu, neovisno o tome koriste li njihove usluge prehrane, pića i napitaka. Iz poslova upravljanja planinarskim objektima uklonjene su županije, a javne ustanove i ministarstvo nadležno za državnu imovinu zakonom primaju na sebe obvezu investicijskog održavanja planinarskih objekata. U odnosu na izvorni nacrt zakonskog teksta, u kojemu se planinarske udruge i njihova uloga u planinarskim objektima nisu spominjale, u usvojenom Nacrtu prijedloga Zakona Hrvatski planinarski savez spominje se 14 puta, a planinarske udruge osam puta - stoji u priopćenju HPS-a uz isticanje kako je HPS u e-savjetovanju i na nizu sastanaka s nadležnim ministarstvima ukazao na važne činjenice i nedostatke prvotno predloženog zakonskog teksta te predložio konstruktivna rješenja za održivo funkcioniranje planinarskih objekata.
Nade u još neka poboljšanja
Mogu li onda planinari barem donekle biti zadovoljni time što su postigli svojim reakcijama, objašnjenjima i prijedlozima, pitali smo danas glavnog tajnika HPS-a Alana Čaplara.
- Planinarskim udrugama bit će omogućeno sklapanje ugovora o korištenju planinarskih objekata na neodređeno vrijeme i bez naknade. Usto su i definirane sve vrste planinarskih objekata, a to su planinarski domovi, planinarske kuće i planinarska skloništa, kao i njihova osnovne funkcije - sigurnost, boravak i odmor planinara i drugih posjetiitelja u planinama. Što se tiče pružatelja ugostiteljskih usluga prehrane i pića, definirano je da su svi oni obavezni omogućiti korištenje vanjskih i unutarnjih sadržaja u planinarskom domu, neovisno koristi li posjetitelj hranu i piće ili dolazi samo kao posjetitelj i ništa ne konzumira. Iz poslova upravljanja planinarskim objektima iz zakonskog su teksta sad uklonjene županije i javne ustanove, odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode, a ministarstvo nadležno za državnu imovinu na sebe prima obavezu investicijskog održavanja, što dosad zakonom nije bilo definirano.
I u odnosu na izvorni zakonski tekst koji je bio u e-savjetovanju, HPS ovo smatra iskorakom jer je jednim dijelom uvažena uloga HPS-a i planinarskih udruga u planinarskim objektima. K tome, u izvornom tekstu planinarske udruge nisu bile spomenute niti jednom jedinom riječju, a sad se HPS spominje 14 puta, a planinarske udruge koje su članice saveza sad se u tom uređenom tekstu spominju osam puta. Ovaj novi zakonski tekst svojim izričajem nije ni idealan ni optimalan, ali je znatno bolji od prvotnog i predstavlja značajni iskorak u odnosu na izvorni tekst koji je bio zaista katastrofalan. U tom smislu ovo je maksimum koji se u ovom trenutku mogao postići, a vidjet ćemo kako će to biti primjenjeno u provedbi - kazao nam je Čaplar dodatno pojašnjavajući promjene do kojih je došlo u tekstu prijedloga zakona.
POVEZANI ČLANCI:
A kada smo ga pitali znači li sadašnje zakonsko rješenje kako je ipak spriječeno oduzimanje planinarskih domova planinarima, on je uzvratio:
- I da i ne. Mi nikada nismo koristili riječ "oduzimanje", no bilo je pitanje koja je uloga planinarskih udruga u planinarskim objektima. Sada je to uređeno bolje. Nije idealno, ali je maksimalno optimalno koliko je to moguće. I nadamo se da se do drugog čitanja Zakona neće iskriviti neki izričaj već će se Zakon, štoviše, još i poboljšati te dodatno izbrusiti.
Isključive zasluge HPS-a
Potom smo se u razgovoru dotaknuli i peticije koju je na istu temu organizirala politička stranka Možemo!, tim više što je HPS i oko toga izdao svoje priopćenje.
- U javnom prostoru pojavila se informacija s konferencije za novinare jedne političke stranke kako su njihovom peticijom spašeni planinarski domovi. Ne osporavajući pravo političkih stranaka, udruga, pojedinaca ili bilo kojeg drugog subjekta da iznose svoja stajališta i organiziraju svoje aktivnosti prema svojim uvjerenjima, HPS smatra potrebnim podsjetiti na činjenice. Naime, u vezi Nacrta prijedloga Zakona, kao ni u vezi bilo koje druge teme, HPS i njegovi dužnosnici ni od jedne političke stranke nisu tražili niti su ih poticali i pozivali na bilo koji način da se u to uključe. Dakako da svatko može organizirati peticije, konferencije i druge aktivnosti, no nismo zapazili da je ta stranka o tome konzultirala HPS pa ni obavijestila da je po završetku prikupljanja potpisa peticija predana nekoj nadležnoj državnoj instituciji, niti da je na bilo koji način sudjelovala u doradama konkretnih odredbi povezanih s planinarskim objektima u tom Nacrtu - stoji u jučerašnjem prioćenju HPS-a u kojem se dalje ponovno navodi kako je HPS svoja stajališta, zapažanja i konstruktivne prijedloge iznio tijekom e-savjetovanja.
- Nizom sastanaka, dopisa i izravnih kontakata tijekom e-savjetovanja i nakon njega, HPS je aktivno surađivao s nadležnim Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva državne imovine te s još dva druga ministarstva čija je djelatnost neizravno povezana s pitanjima planinarskih objekata. Iako postignuta rješenja i zakonski izričaji nisu idealni ni optimalni, zbog čega HPS i planinarske udruge ne mogu biti u potpunosti zadovoljni, potrebno je imati u vidu da se jedino na taj način bilo moguće izboriti za poboljšanja zakonskog teksta u odnosu na izvorni Nacrt prijedloga Zakona. Novim uređenjem zakonskog teksta napravljen je značajan iskorak u smjeru uvažavanja uloge planinarskih udruga - zaključuje se u priopćenju.
O tome što se stranka Možemo!, organiziranjem potpisivanja peticije, također angažirala oko sudbine planinarskih domova, također smo porazgovarali s Alanom Čaplarom.
- Hrvatski planinarski savez ni na koji način ni u jednom trenutku nije zvao, nije tražio neko postupanje i nije konzultiralo bilo koju političku opciju ili pojedinog političara zbog bilo čega u vezi s ovim pitanjem. Do ovih se rješenja došlo djelovanjem HPS-a, objašnjavanjem činjenica i davanjem konstruktivnih prijedloga, a ne konferencijama za medije. HPS je isključivo kroz e-savjetovanje i suradnju s nadležnim ministarstvima radio na uređenju zakonskog teksta i nalaženju najboljih rješenja za održivo funkcioniranje planinarskih objekata jer je jedino tako i bilo moguće postići ta poboljšanja u zakonskom tekstu. Uspjelo se postići da planinarske udruge zadrže svoju ulogu koja je nazamjenjiva u funkcioniranju planinarskih objekata. Planinarske udruge borile su se za javni interes, a to se uspjelo zadržati iako je izvorni zakonski tekst prijetio riješenjima koja nisu jamčila javnu funckciju i održivost planinarskih objekata. I HPS će i dalje brinuti o planinarskim domovima, kućama i skloništima imajući u vidu da je to javni i opći interes za sve one koji posjećuju planine - istaknuo je i poručio glavni tajnik HPS-a.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Plenković: Ivan Anušić kandidat je za novog ministra obrane, na poziciji već od četvrtka
