Zašto previše studenata u Hrvatskoj odustaje od studija na visokim učilištima koja ionako zbog manjka djece iz godine u godinu imaju problem s popunjavanjem upisnih kvota? Iako kod nas ne postoji administrativno praćenje broja studenata koji su odustali od studija sociolog dr. sc. Teo Matković došao je do zaključka kako posljednjih godina usporedba broja novoupisanih studenata s diplomiranima šest godina poslije, ukazuje na odustajanje od čak 40 do 45 % studenata. Njegovi kolege sa Instituta za društvena istraživanja, Iva Odak, Branislava Baranović i Nikola Baketa proveli su prvo istraživanje kvalitativnom metodologijom odnosno razgovarali su sa 24 studenta koji su započeli, ali nisu završili visoko obrazovanje u Hrvatskoj.
Istraživanje "Podigneš svoje dokumente i odeš": kvalitativna analiza iskustava osoba koje su odustale od studija, objavljeno u znanstvenom časopisu "Sociologija i prostor" ukazuje kako su prevladavajući razlozi motivacijski, zdravstveni, te zaposlenje studenata zbog kojeg odustanu od studiranja. U hrvatskom visokom obrazovanju, značajan problem je dulje studiranje u odnosu na vrijeme predviđeno studijskim programom, zatim niska stopa završnosti studiranja prema predviđenom programu studija, prekid studiranja i vrlo malen povratak studenata u visoko obrazovanje nakon zapošljavanja. Zabrinjavajuće je što češće prekidaju studij studenti ranjivih skupina, čiji roditelji imaju niže obrazovanje, studenti iz obitelji s financijskim problemima, sa zdravstvenim problemima, te studenti koji imaju nedostatno srednjoškolsko znanje za uspješno savladavanje studija, naročito oni iz strukovnih škola.
Među njima je bio i Saša koji je kazao da je loša financijska situacija u obitelji jako utjecala na njegovo odustajanje od studija jer: " U obitelji je uvijek viđeno moje studiranje kao teret, kad nisam morao plaćati školarinu jer se trebalo izdavati za moju hranu ili nešto slično, a majka je bila i problematični slučaj, nije htjela raditi pa zapravo otac nije htio uzdržavati dvije osobe." Istraživači su od prosinca 2021. do svibnja 2022. proveli 24 polustrukturirana intervjua s mladima koji su odustali od studija, te su u analizi izdvojili glavne razloge odustajanja od studija:osobni razlozi (gubitak motivacije za studij, nedostatak discipline i zdravstveni razlozi), zaposlenje, te financijske i institucionalne faktore.
GALERIJA: Studenti TTF-a predstavili svoje radove u društvu poznatih svjetskih dizajnera, svako djelo je unikatno
Studenti su kao jedan od razloga za odustajanje od studija navodili nedostatak motivacije i manjak interesa za studij. Tako je Mak kazao: "Ja sam znači, prošao sam, završio tu prvu godinu, a onda jednostavno, ne znam, nisam se vidio u tome, bilo mi je to previše dosadno i jednostavno nije mi to bilo zanimljivo." Pojedinci su isticali da je problem bio i u neodstatku discipline, da nisu više mogli "štrebati", da su bili lijeni...
"Ja sam uvijek bio generalno bez neke discipline, lijen, srednja škola isto, uvijek sam se vukao na neku, da me išlo, stvari su me išle. Ajmo reći, na fakultetu me isto interesiralo, interesirale su me te stvari, ali ne točno kroz predmete nego kroz nekakvu primjenu", kazao je Zoran. Nekima su u odustajanju od studija presudili zdravstveni razlozi, prije svega narušeno psihičko zdravlje koje ih je spriječilo u izvršavanju obveza, dok su kod dijela ispitanika zdravstveni problemi bili povezani s organizacijom nastave. Kod nekih mladih je sam način polaganja ispita izazivao stres, što je dovodilo do toga da ne izlaze na ispite. Nina je istraživačima ispričala da je odustala od diplomskog iz sociologije zbog anksioznosti, rekavši među ostalim: "Više se razvijala dodatna anksioznost zbog toga što će se dogoditi ako ja nešto ne znam ili kako ću izaći na ispit ili nešto krivo odgovoriti pa će to biti tako loše. I onda sam prestala u nekom trenutku odlaziti na ispite iz straha jer bi dobila napadaj panike na njima." Nije jedina. I druga djevojka Jana navela je da je bila strašno depresivna.
VEZANI ČLANCI:
Neki mladi su odustali od studiranja nakon što su počeli raditi i shvatili da i bez završenog studija mogu raditi i zarađivati. Među njima je bio i Petar. "Mislim, razlog prestanka studija je bio čisto jer sam našao posao, ali taj posao je bio nekako vezan za vještine koje sam stekao na faksu. Mislim, sad ne znam da li se tu može reći da je razlog rad, razlog prestanka studija, ali sam našao onako super posao koji je vezan uz moju struku i taj posao mi se svidio, tako da sam to uzeo", kazao je.
Indikativno je, navode autori istraživanja, da ispitanici ne ističu nikakve pokušaje od strane institucije da ih zadrži na studiju ili barem naknadno kontaktira kako bi se ustanovili razlozi odustajanja, možda sa svrhom unaprjeđivanja rada institucije te prevencije takvih slučajeva u budućnosti. O tome je svjedočila i Lucija: "...Samo sam došla, tražila naravno sve papire. Oni su mi to dali i to je to. Doslovce tako je bilo."Žalosno je ako nitko nema potrebu pitati studente za razloge odustajanja jer su to još mladi ljudi koji imaju svoja previranja i nisu do kraja formirane osobnosti, pa se na njihove odluke ne bi trebalo tek ravnodušno slegnuti ramenima i ne pokušati im biti podrška. Ili barem u razgovoru s njima, ako žele razgovarati, procijeniti je li odluka da odustanu zaista za njihovo dobro. Dio sudionika istraživanja odlučio je napustiti studij jer su izgubili motivaciju zbog organizacijskih izazova s kojima su se susretali tijekom studiranja. "Međutim, sustav je bio posložen tako da je više od 30 % ocjene, negdje i 50% ocjene bilo ili aktivnost na satu ili neki podnesci koji su bili vezani za nešto na satu. Ja nisam mogla biti na svim tim satovima jer nisam mogla biti na dva mjesta u isto vrijeme", kazala je Nina.
VIDEO: Zagrebački studenti organizirali veliku borbu grudama: Bilo nas je na stotine!
Sara je na pitanje o podršci tijekom studiranja uzvratila: "Znala sam da postoji savjetovalište na studiju. Nisam nikad tamo otišla i ono što znam od onih koji jesu otišli da je to, čisto ono, za doći s nekim problemom tipa imam problem u učenju, i onda osoba s tim studentom prođe način na koji bi trebao učiti da može nešto u organizaciji više vremena i učenje, nego u samim nekim većim problemima. Tako da, s te strane, ne vidim da je bila dostupna neka podrška." Neki su govorili nevezano za temu odustajanja od studija o dobrim iskustvima s dostupnošću asistenata i profesora poput Dunje koja je navela: "Mislim, fakultet je jako organiziran, naravno, uvijek si mogao ići na konzultacije i predavanja, asistenti su uvijek bili tu da vam pomognu, tako da je potpore sigurno bilo."
Kako je jedan od čestih razloga napuštanja studija narušavanje mentalnog zdravlja uzrokovano stresovima tijekom studiranja, sudionici su narušavanje mentalnog zdravlja adresirali kao problem s kojim se ne mogu nositi bez pomoći institucije. Stoga smatraju da visokoobrazovne institucije trebaju dati veću pažnju narušenom mentalnom zdravlju studenata i pružiti im bolju psihološku podršku osnivanjem psiholoških savjetovališta i iznalaženjem drugih oblika psihološke pomoći, ali i ojačati promociju tih usluga među studentima, navode autori istraživanja.
GALERIJA: Predsjednik Milanović posjetio je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Također, neki su predlagali fleksibilniju organizaciju predavanja (bolji raspored), uvođenje više ispitnih rokova radi boljeg prilagođavanja studentima..., naročito onima koji rade uz studij ili svakodnevno putuju iz drugih mjesta. Ispitanici, također, smatraju da se u visokoškolskoj instituciji studenti često nemaju kome obratiti za pomoć kada se susretnu s problemom napuštanja studija. Drže da bi na razini visokoobrazovne institucije trebalo postojati "jedno centralno mjesto" gdje bi se studenti koji razmišljaju o odustajanju od studija mogli obratiti nekome za pomoć. Studiranje je izdatak za obitelji studenata, osobito onih koji ne studiraju u mjestu stanovanja, te stoga ispitanici drže da su postojeće stipendije male, često nedovoljne za omogućavanje studiranja bez paralelnog rada, a ističu i da bi stipendijama trebalo obuhvatiti veći broj studenata.
Mladi su svjesni važnosti snažnijeg povezivanja obrazovnog sustava i gospodarstva jer kako je Nina kazala: "Druga stvar je, država mora [osigurati] da znaš da kad negdje studiraš da će te negdje posao čekati, da se nećeš prihvatiti nekog posla i ne odustati od njega što se dogodilo mojim prijateljima samo zato što su se bojali da nikad neće naći drugi posao."
VEZANI ČLANCI:
Autori istraživanja nakon intervjua sa studentima s ciljem smanjivanja broja studenata koji napuštaju studij u radu predlažu: kvalitetnije i studentima vidljivije informiranje o studijskim programima i standardima rada, psihološku pomoć u nošenju sa stresovima, anksioznošću i depresijom, pomoć u učenju i nadoknađivanje znanja za predmete za koje im nedostaje potrebno predznanje, fleksibilniji raspored predavanja i veće mogućnosti za polaganje ispita, osnivanje odgovarajućeg "centralnog mjesta" gdje bi studenti koji razmišljaju da napuste studij ili ga već napuštaju mogli zatražiti pomoć, zatim financijsku potporu za studente s nižim socioekonomskim statusom te poboljšanje kvalitete studentskog života osiguravanjem bogatijih kulturnih i sportskih sadržaja.
GALERIJA: FOTOGALERIJA Ovo je jedini dvokatni most u Hrvatskoj i jedini koji na sebi ima kipove
U moje vrijeme bi odgovor na pitanje zašto si odustao od studiranja pod broj jedan bio, zbog alkoholičara iz Matematike. Nakon toga bi vjerojatno dolazila na red luđakinja iz Kemije ( doslovno, završila kasnije na psihijatriji). Hrpa nagorih mogućih "profesora" na prvoj godini koja kao da je tamo bila smještena upravo zato da nas što više odustane. Zato, djeco moja razmažena, ne pretjerujte. Danas su profesori med i mlijeko, a to sa novcima, idi pa zaradi, nije više besplatno. Psihički problemi? Mi nekada nismo bili baš toliko betežni, znam malu koja je diplomirala usprkos psihičkoj rastrojenosti koje je uzrok možda bila pogibija oca u Vukovaru. Nije lako živjeti nakon takve životne tragedije. Nego, kog se vraga ovi nešto žale? Teško im? Granate padaju uokolo, vladaju glad i neimaština?