U mali hodnik od nekoliko “kvadrata” na šestom katu Zagrepčanke jedva se u ponedjeljak iza sedam sati nagurala skupina od tridesetak ljudi, ali nije to bila ni približno onakva gužva kakva se prema najavama očekivala u tom poslovnom neboderu. I to zato što pred vrata Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) čiji su uredi smješteni u Zagrepčanki nisu nahrupili tražitelji subvencioniranih stambenih kredita čiji su se zahtjevi za kredite u APN-u i službeno počeli zaprimati u ponedjeljak u 7.30 sati, nego novinari, snimatelji i fotoreporteri te bankari koji su, kako koji, u kutijama ili vrećicama donosili zahtjeve svojih klijenata i tako za njih odradili “dostavu”, a sve zato kako bi se izbjegao organizacijski kaos pred APN-om.
Kontrola banaka
Prvi je, i to još u nedjelju oko sat vremena prije ponoći, stigao predstavnik Erste banke s 203 zahtjeva, a tijekom noći redom su stizali predstavnici Zagrebačke banke s 343 zahtjeva, PBZ-a s njih 283, HPB-a (34), OTP-a (44), Splitske banke (31) te Karlovačke banke (1). Tijekom dana pristiglo je još osam zahtjeva, dakle, prema službenim podacima, do podneva njih ukupno 948.
Hoće li subvencionirani krediti za koje je država u 2018. predvidjela 35 milijuna kuna planuti već u ponedjeljak, pitanje je koje je zanimalo sve, ali odgovor će se doznati tek za nekoliko dana, jer sve ovisi o visinama kredita za koje su budući dužnici aplicirali.
– U ponedjeljak ujutro počelo je zaprimanje, a tijekom dana zahtjevi će se urudžbirati. Potom će svaki predmet biti obrađen kako bi se vidjelo je li sva papirologija na mjestu, i tek onda zahtjevi idu u ruke komisiji koja donosi konačnu odluku. Nakon toga mi smo dužni svaki zahtjev elektronički dostaviti banci u roku od tri dana, a potom banka obavještava klijente je li im kredit odobren. Banke bi konačnu listu odobrenih zahtjeva trebale dobiti do kraja tjedna – pojasnio je direktor APN-a Slavko Čukelj koji je rekao i kako su predstavnici medija pozvani kako bi se javnost uvjerila da je sve transparentno. No odgovor na pitanje kako se kontrolirao redoslijed obrade kredita u bankama, te postoji li garancija da su stvarno oni koji su među prvima predali zahtjeve u bankama doista i prvi na popisu koji je dostavljen u APN nije bilo moguće dobiti.
– Što se tiče banaka i odnosa s klijentima, mi u to ne ulazimo. Ono što su građani mogli je birati banku u kojoj će uzeti kredit – kazala je Maja-Marija Nahod, pomoćnica ministra graditeljstva koja je time potvrdila kako ministarstvo i APN nisu imali nikakav model kontrole nad bankama.
Drugi krug za 30 dana
S obzirom na to da je prošlog tjedna ministar Predrag Štromar donio odluku kojom je na 20 posto limitirao maksimalnu svotu subvencije preko jedne banke postavlja se pitanje koliko je to pravedno prema bankama i njihovim klijentima. Primjerice, ako je netko prije mjesec dana aplicirao za kredit u banci koja je davala najbolje uvjete, možda uopće neće doći na red za subvencije, za razliku od nekoga tko je u nekoj drugoj banci sve potrebne papire za kredit predao prošli tjedan.
– Ne bojimo se tužbi banaka jer smo sve radili po zakonu, a ograničenje smo postavili kako jedna banka ne bi preuzela sve subvencije u prvom krugu. Kada prođe trideset dana, vraćamo se na prvobitni popis prema redoslijedu prijava, i nakon toga će banke koje su bile prve na redu bez daljnjih ograničenja ostvariti korist za svoje klijente – pojasnila je Maja-Marija Nahod.
Nema ljepšeg nego kad se među malograđanima proširi glas da je nešto povoljno ili čak besplatno: ijuuu ju navali narode na kredite na 30 godina za koje ti država plaća pola rate u prve četiri godine haha. Ovako sam se smijao zadnji put kad su u ljeto 1992. krenule "štedne zadruge" koje su isplaćivale mjesečnu kamatu od 15% , a Zagrepčani čekali u redovima da ulože lol