PROMO

Prosječan srednjoškolac svakodnevno je izložen uznemiravanju i lažnim informacijama – što možemo poduzeti?

BoljiOnline
11.08.2023.
u 12:36

Današnje generacije odrasle su uz internet, zbog čega im je digitalna komunikacija urođena, ali su im i utjecaji online sfere izjednačeni s onima koji dolaze iz realnog, odnosno offline svijeta.

Uz prednosti koje donosi taj trend, poput komunikacije s članovima obitelji na drugoj strani države ili svijeta, mogućnosti rada od doma te digitalizacije usluga javnog sektora, online svijet pun je i prijetnji koje utječu na sve nas.

Dva trenda koja rastu u posljednje vrijeme u online svijetu su cyberbullying i lažne vijesti. Prema anketi koju je provela A1 Hrvatska u studenom 2022. čak 80 posto odraslih i 60 posto djece smatra da se ponašamo gore jedni prema drugima online nego uživo. Također, istraživanje agencije Ipsos iz 2019. pokazalo je da 86 posto globalne populacije smatra da je bilo izloženo lažnim vijestima. Velika prisutnost ovih negativnih pojava ukazuje i da su osobe koje se uživo čine kao da za to nisu sposobne u online svijetu upuštaju u vrijeđanje drugih te širenje lažnih i štetnih vijesti.

Utjecaj na mlade

Studija Reuters instituta Sveučilišta u Oxfordu iz 2020. godine dokazala je da većinu dezinformacija na društvenim mrežama proizvode obični ljudi, a tek 20% dolazi od poznatih javnih osoba. To posebice pogađa mlade, koji provode velik dio svojeg slobodnog vremena online te kroz lažne informacija formiraju krivu sliku o realnom svijetu. Zbog toga je nužno educirati mlade i razvijati kritičko razmišljanje kako bi razumjeli što je ispravno i točno, a što nije. Također, roditelji bi trebali redovito i otvoreno komunicirati sa svojom djecom o online sadržajima kojima su izloženi i koje mladi prate, nudeći im kritički pogled na teme i učeći ih da i sami gledaju sve s dozom opreznosti.

Kad govorimo o cyberbullyingu tu je još važnije otvoreno komunicirati i stvarati s djecom odnos povjerenja jer cyberbulling ostavlja zamjetne i jako štetne utjecaje na psihološki razvoj. Na žalost, ta vrsta zlostavljanja još uvijek nije dovoljno prepoznata u društvu, a žrtve zbog toga nisu sigurne kome se obratiti. Također, za razliku od zlostavljanje „licem u lice“, osoba može biti izložena digitalnom nasilju u svakom trenutku.

Takvi trendovi uvelike su prisutni u Hrvatskoj, a pojavnost seksualnog uznemiravanja dokazuje DeSHAME istraživanje iz 2021, godine koje je proveo Centar za sigurniji internet pod vodstvom dr. sc. Lucije Vejmelke po kojemu čak petina srednjoškolaca doživjela ili svjedočila seksualnom uznemiravanju na internetu u posljednjih godinu dana. Problem je što ih više od 40 posto ne bi prijavilo takvo ponašanje.

Što napraviti kod izloženosti štetnim sadržajima?

A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet pokrenuli su platformu #BoljiOnline za sve koji se žele više educirati o ovim temama. Na linku su dostupni članci napravljeni u suradnji s relevantnim stručnjacima koji podižu svijest o negativnim sadržajima na internetu te nude konkretna rješenja i savjete. Oni mogu služiti za informiranje o ovim temama, ali i kao dobar vodič za sve koji su se susreli s prijetnjama online svijeta te posebice za roditelje koji žele odgojiti djecu sa što manje utjecaja tih štetnih sadržaja na njihov razvoj.

Ako se osjećate uznemireno ili vam je potreban razgovor, stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje vam na raspolaganju na besplatnoj savjetodavnoj liniji 0800 606 606, koja je dostupna svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije