biljni svijet u novom svjetlu

'Sunce za doručak' ilustrirani je priručnik koji malim čitateljima, osim pokusa, nudi i zanimljive igre

Nova knjiga Školske knjige "Sunce za doručak"
Foto: Školska knjiga
24.07.2024.
u 10:18

Korov je biljka koja raste na "pogrešnome" mjestu, što znači da je u sukobu s biljkama koje rastu na "pravome" mjestu. Sjeme mu godinama može spavati u tlu čekajući idealne uvjete u kojima će se iznenada pojaviti.

Kako nastaju biljke, kako sjemenke putuju, kojim se trikovima služi suncokret, zašto pojedine biljke smatramo kradljivicama? Doznat ćemo ako zavirimo u listove knjige "Sunce za doručak – Slavlje biljaka iz cijeloga svijeta", koju potpisuju Michael Holland i Philip Giordano. Na hrvatskom je tržištu objavljena u izdanju Školske knjige. Ilustrirani je to priručnik o začuđujućim činjenicama o prirodi, a slavi biljke bez kojih ne bismo mogli zamisliti svakidašnji život.

Na svijetu postoji oko 428.000 vrsta biljaka, ali stručnjaci vjeruju da ih je samo pet posto jestivo. Zašto je većina biljaka otrovna? Za razliku od životinja, biljke ne mogu pobjeći kad su napadnute. Kao zaštitu mogu upotrijebiti bodlje ili dlake, zato ih je teško ili neugodno jesti. Većina se biljaka štiti na nevidljiv način: zbog određenih kemijskih tvari mogu biti gorke, ljute ili kisele, a neke nas mogu čak i usmrtiti!

nova knjiga skolske knjige sunce za dorucak
Foto: Školska knjiga

Korov je biljka koja raste na "pogrešnome" mjestu, što znači da je u sukobu s biljkama koje rastu na "pravome" mjestu. Sjeme mu godinama može spavati u tlu čekajući idealne uvjete u kojima će se iznenada pojaviti. Kako to izgleda u praksi, mali čitatelji mogu sami doznati uz pomoć pokusa kroz koji ih vodi ova knjiga. Trebat će im samo 500 mililitara prirodnog tla, dvolitarska plastična boca i lijevak ili papirnati tuljac. I vrlo će jednostavno napraviti vrt s korovom u boci. Mali istraživači otkrit će i kako izazvati mraz. "Sunce za doručak", dakle, interaktivnog je karaktera, a uz pokuse, nudi i zanimljive igre, poput one s kestenjem. S kestenom na konopcu igrač treba pogoditi protivnikov kesten sve dok ga ne ošteti.

Svi procesi i faze u životu biljaka objašnjeni su u knjizi jednostavnim i lako razumljivim tekstovima te ilustracijama koje ih vjerno prate. Ako nam na prvu nije jasno zašto je u poglavlju o klijanju slika gorile, shvatit ćemo to kada pročitamo zanimljivu činjenicu o najvećoj sjemenki na svijetu. Morski kokosov orah, odnosno plod sejšelske palme može težiti do 22 kilograma i sadržava najveću sjemenku na svijetu. Budući da je velik i smeđ, neki ga uspoređuju s gorilinom stražnjicom.

VEZANI ČLANCI:

"Sunce za doručak" moglo bi nas nagnati i da promijenimo neke životne navike. Prema nekim procjenama, prosječna će osoba u životu upotrijebiti i potrošiti 300 četkica za zube. Na nesreću, većina će ih završiti u moru ili na smetlištima, a plastici od koje su izrađene potrebno je tisuću godina za razgradnju. Četkice od bambusa ekološki su daleko prihvatljivije rješenje, kao i uporaba prirodnih, biološki razgradivih materijala kao što su drvo, ugljen i ricinusovo ulje. Zanimljivo je i kako na Bliskom istoku i u dijelovima Afrike mnogi ljudi četkaju zube misvakom, grančicom araka, zvanim i drvo za četkanje zuba. Ta gruba biljka sadržava kemijske tvari koje ubijaju bakterije te fluorid koji štiti zubnu caklinu.

A kako je glazba povezana s biljkama? Rani gramofoni imali su iglu od bodlje kaktusa opuncije, a i gramofonska ploča mogla je biti izrađena od plastike dobivene od pamuka. Bambus se koristi za izradu puhaćih instrumenata kao što su flaute i svirala. Iz smole borova debla dobiva se kolofonij kojim se trljaju strune gudala gudaćih instrumenata kako bi se dobio što bolji zvuk.

VEZANI ČLANCI:

Knjiga naglašava i važnost brige o planetu. Biljke nam daju kisik koji udišemo, domove i gradove čine ljepšima, a mogu čak pomoći u smanjivanju onečišćenja zraka. Neke biljke mogu iz zraka upiti otrovne tvari i onečišćenja poput nuklearnoga zračenja. U nuklearnoj elektrani Fukushimi u Japanu, navodi se, dogodila se 2011. katastrofa i radioaktivne tvari otjecale su u vodu i tlo. Japanci su zasadili 10.000 stabljika suncokreta pa su divni, živopisni žuti cvjetovi pružili nadu u obnovu društvene zajednice brzim upijanjem radioaktivnih tvari, nakon čega je tlo ponovno postalo upotrebljivo.

No, isto tako, ako u okolišu nastane onečišćenje, biljka ga može apsorbirati, a životinja pojesti hraneći se biljkom i sve će dalje širiti hranidbenim lancem. Na taj se način šire i pesticidi. Otkrit ćemo i koja je najstarija pojedinačna biljka, a koja najsporije, odnosno najbrže raste, kao i tko je najbolji međunarodni putnik. Činjenice iz knjige koristit će i učenicima tijekom školovanja, a svakako ćemo im obogatiti opće znanje. I otkriti biljni svijet u novom svjetlu.

FOTO Prepoznajete li ovu zastupnicu? Danas 'vadi mast' desničarima, a prije se družila sa svjetskim zvijezdama

Nova knjiga Školske knjige "Sunce za doručak"
1/35

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije