O digitalnoj budućnosti društva i mjestu Fine u njemu govori predsjednik uprave Fine Dražen Čović.
Kako ocjenjujete informatičku pismenost građana, korisnika vaših usluga? Koliko se stanje promijenilo u protekle dvije godine?
Poznato je da Fina građanima pruža usluge kroz više kanala – tradicionalno i elektronički. Primjetno je da interes građana za elektroničke usluge raste te da se sve više koriste. Korisnici nam dolaze i u e-Kutak u poslovnicama gdje se educiraju i dobivaju podršku za ona područja u kojima se još osjećaju nesigurno. Iako će tradicionalni način pružanja usluga uvijek imati svoje mjesto, vidljiv je rast udjela informatički pismenih građana. Najviše je to primjetno kod izdavanja vjerodajnica za korištenje sustava eGrađani.
Što očekujete od države – kako bi ona trebala pomoći informatizaciju građana u financijskim uslugama?
Tako što će osigurati temeljne pravne, organizacijske i infrastrukturne pretpostavke za informatizaciju. Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi ovaj je proces dobio pravne pretpostavke. Regulatorna uloga države je izuzetno važna kako bi se kroz nacionalne strategije i akcijske planove definirao pravi smjer kojim se informatiziraju upravo one usluge za kojima postoji potreba te kako bi se potom one i koristile u širokoj mjeri.
Na realizaciji ovih pretpostavki treba još dosta raditi u svim smjerovima. Uspostavom platforme e-Građani učinjeni su iskoraci u smjeru da su usluge tijela javne vlasti građanima postale dostupnije, korištenjem vjerodajnica banke ostvarena je suradnja državne uprave i banaka, a u tijeku je i projekt e-Pristojbe. Također, država različitim programima nastoji tržištu približiti europske fondove kako bi se olakšao razvoj digitalnih rješenja koja se u nude krajnjim korisnicima. Svakako mislim da u podizanju razine informatizacije može pomoći dobra suradnja države i ICT zajednice. To podrazumijeva podršku strateškim projektima digitalizacije i informatizacije te pravovremeno prepoznavanje i utjecaj na kritične točke koje usporavaju mobilnost i digitalni napredak.
U kojem smjeru Fina digitalizira svoje poslovanje: s kojim ste uslugama već u digitalnoj “budućnosti”, a koje servise tek kanite unaprijediti?
Fina je pionir u pružanju digitalnih usluga povjerenja. Već smo 16 godina kvalificirani izdavatelj digitalnih certifikata s pomoću kojih se osigurava nedvojbena autentikacija korisnika u elektroničkom servisu, kao i primjena elektroničkog potpisa tamo gdje je on omogućen ili potrebit. Osim toga, već smo dulje vrijeme pružatelji usluga vremenskog žiga, eRačuna, eArhive, raznih elektroničkih registara, ePlaćanja i niza ostalih digitalnih servisa. Trenutačno puno radimo na razvoju servisa za financijsku industriju i državni segment, što će rezultirati zanimljivim digitalnim rješenjima na dobrobit građana i poslovnih subjekata.
Kako vidite svoju ulogu u napretku hrvatskog društva?
Fina je organizacija s dugogodišnjom tradicijom poslovanja koja digitalno poslovanje prepoznaje kao svoje prirodno okruženje i u kojemu nastavlja stvarati nove poslovne sustave spajajući digitalne i fizičke svjetove.
Svoju smo ulogu i do sada vidjeli i pokazali u realizaciji velikih projekata u uslugama podrške državi, informatizaciji javnih usluga te stručnim znanjima naših radnika u financijskim, elektroničkim i drugim servisima, poštujući potrebe svih svojih klijenata. Vidimo se u ulozi partnera i sigurnog oslonca javnom sektoru u pripremi i provedbi važnih nacionalnih projekata te u ulozi promotora i pružatelja naprednih usluga gospodarstvu i građanima. Također, želimo pružati podršku svim svojim klijentima, bez obzira na razinu njihove informatičke pismenosti. Želimo biti jedinstveno mjesto susreta tradicionalnog i digitalnog svijeta kojem naši klijenti vjeruju.
Što vi mislite – kakvu Hrvatsku trebamo?
Trebamo Hrvatsku koja poštuje svoju prošlost, a istodobno teži napretku koristeći se mrežom digitalnih rješenja u većoj mjeri nego danas. Trebamo Hrvatsku u kojoj će mehanizmi poslovanja biti napredniji i znatno jednostavniji te u kojoj će biti vidljivi rezultati, rast i razvoj, kako bi i međusobno povjerenje građana i gospodarstvenika bilo veće.
Ha, ha, za primjer napretka i digitalizacije Hrvatske daju FINA-u, ostatak prošlog sustava, nametnutu birokratsku strukturu koja uredbama i zakonima na silu dobija svoju svrhu. Institucija potpuno nepotrebna i potpuni višak u bilo kojoj uređenoj državi...