- Ako se klinike sa Šalate i presele na Rebro, sasvim je sigurno da - dokle god budem ministar zdravstva - neću dopustiti da se Šalata prenamijeni u stambeni ili bilo kakav drugi nezdravstveni komercijalni prostor. Takvo što bila bi prava hereza - kategorički tvrdi dr. Andro Vlahušić. Prema njegovim zamislima, Šalata bi mogla postati zdravstveni edukacijski centar. A od komercijalnih programa mogući su, kaže, samo oni namijenjeni zdravstvu. No, studija o isplativosti projekta Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu, koja uključuje gradnju središnjeg operacijskog bloka sa 36 operacijskih dvorana na Rebru, bit će Vlahušiću, kako kaže, argument nakon kojega će i konačno odlučiti treba li provesti taj projekt.
Koliko se uložena novca može vratiti
Studija o isplativosti podrazumijeva, među ostalim, izračun koliko se novca uloženog u gradnju, opremu i novo zapošljavanje može vratiti. Kad je riječ o zdravstvu, treba znati kolika je potencijalna potražnja za određenim uslugama, hoće li za 36 dvorana biti dovoljno pacijenata i kolika je iskorištenost sadašnjih dvorana. Ako se zna da u prosjeku na jednu operacijsku dvoranu treba računati barem troje ljudi, Rebro bi moralo prikupiti doista velik broj kirurških ekipa i imati još više pacijenata.
Vlahušić dvoji je li 36 novih dvorana optimalan broj.
- To ćemo - kaže - tek vidjeti.
- Međutim - napominje - ako se pokaže da funkcioniranje KBC-a na dvije, umjesto na tri lokacije, može biti racionalnije i kvalitetnije, nema razloga da Vlada ne podrži projekt Rebra.
Potvrdio je da zacrtana investicija vrijedi više od predviđenih pedesetak milijuna dolara, odnosno da teži osamdesetak milijuna dolara.
- Držim da bi Vlada mogla pružiti jamstvo za tridesetak milijuna, a ostatak bi morao biti pokriven sredstvima od planiranih komercijalnih objekata na Rebru, hotela, poslovnih prostora, garaža. U tom slučaju i 114 milijuna kuna kredita Banke za razvoj Vijeća Europe, umjesto za obnovu ortopedije na Šalati, bilo bi usmjereno u investiciju na Rebru.
Što se, pak, događa s drugim bolnicama u Zagrebu?
- Klinička bolnica "Dubrava" dobit će šest novih operacijskih dvorana. U tu će se bolnicu do kraja ove godine iz Kliničke bolnice "Merkur" preseliti urologija i otorinolaringologija. U "Merkuru" će - kaže Vlahušić - tako imati bolje uvjete za daljnji razvoj transplantacije jetre, za razvoj vaskularne kirurgije i dijagnostičke i intervencijske radiologije, koja će dobiti novu angiosalu.
Nezadovoljni liječnici
Tim planom u "Merkuru" nisu svi zadovoljni jer dio liječnika smatra da se ruši kvaliteta bolnice. U Zavodu za kliničku radiologiju, rekao nam je šef Zavoda dr. Andrija Hebrang, ukinuto je jedno fakultetsko mjesto, što znači da Zavod više ne može biti nastavna baza Medicinskog fakulteta. Sa samo tri, a ne više četiri, klinike bolnica ne može biti ni klinička.
- Pitam kakva će to biti bolnica sa samo tri odjela - ginekologijom, internom i kirurgijom - kaže Hebrang.
Iz Bolnice "Sveti Duh" otorinolaringologija seli se u Vinogradsku bolnicu. Na prostor na kojemu je ona sada ravnatelj "Svetoga Duha" Dalibor Krpan planira smjestiti dio ginekologije koji nije vezan uz trudnoću. Ginekolozi se, pak, pitaju nije li to razbijanje stručne cjeline. Osim toga, u rujnu počinje gradnja "Svetoga Duha 2", novog objekta namijenjenog dijalizi i odjelu za molekularnu genetiku, gdje će raditi i naš poznati forenzičar Dragan Primorac. U "Sveti Duh 2" 25 milijuna dolara ulaže korporacija iz Izraela uz 120 milijuna kuna potpore grada Zagreba. Bit će to i naš prvi zdravstveni objekt mješovitog, državno-privatnog vlasništva. No, neki strahuju da će u sljedećem koraku Izraelci otkupiti cijelu bolnicu.
Reforma bolničkog sustava obuhvatila je i Institut za tumore, gdje kao glavne djelatnosti ostaju kirurgija tumora glave i vrata, kirurgija dojke, radioterapija i kemoterapija. Abdominalni kirurzi i ginekolozi u Institutu ostaju samo u polikliničko-konzilijarnoj službi, a Centar za ginekološki karcinom bit će, po svemu sudeći, u KB-u "Sestre milosrdnice".
Diana Glavina
