Nakon 56. godina od znamenite izložbe uglednog hrvatskog iseljenika i slikara Kristiana Krekovića ( 1901.-1985.) održane 1958. godine u bečkom Hofburgu u nazočnosti tadašnjeg austrijskog predsjednika Afolfa Schärfa, u petak navečer ovaj velikan hrvatskog slikarstva čiji je život u tuđini obilježila tragika čežnje za domovinom iz koje je protjeran i čiju neovisnost nažalost nije dočekao, ponovno se je vratio u Beč grandioznom izložbenim postavom u Hrvatskom centru u Beču.
Izložbu Krekovićevih crteža otvorio je hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota istaknuvši kako je u domovini zabranjen i prešućen, a u slobodnom svijetu priznati umjetnik „poveznica domovinske i izvan domovinske Hrvatske“.
„Kreković je u trusnom povijesnom razdoblju oblikovao europsku i svjetsku kulturnu scenu i bio spona domovinske i iseljene Hrvatske“, rekao je Bakota zahvalivši svima koji su omogućili predstavljanje djela ove izuzetne umjetničke osobnosti Bečanima.
O umjetniku i njegovom stvaralačkom opusu govorila je povjesničarka umjetnosti i voditeljica projekta Ljerka Galic koja u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu vodi Odsjek iseljeničke baštine.
„Bečki izložbeni postav čini 20 Krekovićevih crteža posuđenih iz fundusa Moderne galerije u Zagrebu“, rekla je Galic istaknuvši kako je izložba zapravo iseljenička priča ispričana umjetnikovim jedinstvenim crtežima nastalima u razdoblju od 1948. do 1970. godine u Peruu, njegovoj drugoj domovini.
Napomenula je kako u poticaj ovome projektu započetom prije tri godine povodom obilježavanja 110. godišnjice slikareva rođenja bile dvije donacije Krekovićevih crteža i ulja na platnu, koje je njegova supruga Sina nakon autorove smrti poklonila Vladi RH tijekom 1991. i 1994. godine i koji se nalaze u fundusima zagrebačkih galerija, a neki nažalost još uvijek u podrumima.
„Kreković je među likovnim znalcima slovio za najboljeg portretista 20. stoljeća i kao uspješan portretist portretirao je brojne poznate ličnosti svoga doba kao britansku kraljicu Mary, švedskog kralja Gustava, Španjolskog kralja Juana carlosa i Mahatmu Gandija s kojim je bio prijatelj te druge ličnosti, a svoju sliku „Djevica mira“ poklonio je papi Pavlu VI.“, podvukla je voditeljica projekta iz HMI.
Galic je govorila i o Krekovićevom životu i školovanju napomenuvši kako je rođen u BiH u obitelji hrvatskog šumara iz Like i da je djetinjstvo i mladost proveo u Maglaju i Tuzli. Studirao je slikarstvo u Beču gdje je diplomirao 1925. godine, te u Parizu gdje je studirao slikarstvo i arhitekturu. Od 1955. živio je u Peruu i prihvatio peruansko državljanstvo, a njegova djela duboko je obilježio život i umjetnost Inka. Velike uspjehe imao je s izložbama u NewYorku, Washingtonu, Bostonu, Philadelphiji, Madridu, Limi, parizu, Barceloni i drugim svjetskim gradovima.Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada i priznanja.
„Umro je 1985. godine u Palma de Mallorci sanjajući povratak u domovinu“, rekla je Galic naglasivši kako je ovaj jedinstveni hrvatski likovni velikan cijeli život ostao dosljedan sebi i svom akademskom izričaju, ne obazirući se na događanja na europskoj umjetničkoj sceni.
„Cijeli Krekovićev stvaralački opus dio je hrvatske iseljeničke baštine“, rekla je voditeljica Pravne službe HMI Diana Maršala-Perković predstavivši Hrvatsku maticu iseljenika i projekt Bečanima.
Goste je uvodno pozdravila idejna začetnica izložbe, predsjednica Udruženja za kulturu „Riječ-boja-ton“ u Beču Jadranka Gros istaknuvši da je izložba organizirana u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika iz Zagreba, Hrvatskim centrom u Beču i Veleposlanstvom RH u Austriji, uz financijsku potporu Državnog ureda za Hrvate izvan RH.
„Ta dobra sinergija omogućila nam je ne samo da vidimo nego da i predstavimo svijetu ova vrijedna i prekrasna umjetnikova djela“, rekla je Gros zahvalivši Hrvatskom centru (HC) u Beču na izložbenom prostoru.
Glavna tajnica HC-a Gabrijela Novak Karall je rekla da je Centar počašćen domaćinstvom ove velebne izložbe i kako je on dom ne samo gradišćanskih nego i svih ostalih Hrvata koji žele očuvati svoj materinski jezik i promovirati svoju bogatu kulturnu baštinu.
Dojmljivoj bečkoj izložbi visokih umjetničkih dometa, između ostalih, bili su nazočni i hrvatski veleposlanik u Slovačkoj Jakša Muljačić i ministrica savjetnica u Veleposlanstvu RH u Bratislavi Ankica Vlašić te peruanski konzul u Austriji Enrique Noria.
Glazbeni okvir izložbi dala je mlada pijanistica Rajna Ognjenović izvođenjem djela Bacha i Beethovena, a prigodnu pjesmu pokojnog hrvatskog pjesnika i političkog emigranta Borisa Marune „Bilo je lakše voljeti te iz daljine“ pročitala je Diana Maršala-Perković.
Izložba je otvorena do 9. listopada ove godine.
>> Jasna Horvat oduševila Bečane
>> U bečkoj Albertini otvorena Miroova izložba 'Od zemlje do neba'
