Svjetlija budućnost je nadomak ruke, ali treba djelovati odmah. Hrvatskoj se pruža jedinstvena prilika na putu gospodarskog razvoja, koju mnoge zemlje na svijetu nisu imale sreće dobiti, samo su neke od tvrdnji koje je ovaj tjedan iznio Međunarodni monetarni fond u svojoj redovitoj izjavi nakon posjeta Misije MMF-a Hrvatskoj.
Misiju MMF-a za Hrvatsku vodi Srikant Seshadri, iskusni operativac MMF-a, koji je prije Hrvatske godinama bio zadužen za Tursku. Seshadri smatra da sredstva koja će idućih godina biti Hrvatskoj na raspolaganju nose jedinstvenu priliku na putu gospodarskog razvoja. Bude li sreće da se ostvare dobri turistički rezultati i ako kampanja cijepljenja u sljedećih ne koliko mjeseci bude uspješna, MMF vjeruje da bi rast ove godine mogao i premašiti 6%.
Kad je riječ o ogromnom priljevu europskih sredstava, ona bi mogla ubrzati realni rast BDP-a idućih dvadeset godina, tvrdi Srikant Seshadri, šef Misije MMF-a za Hrvatsku koji iznosi svoje poglede na stanje u zemlji.
Posljednji izvještaj MMF-a odiše optimizmom, što je rijetkost kad se opisuje naša situacija. Kažete, nebo se razvedrava. Zašto to mislite?
Doista mislim da se Hrvatska nalazi u iznimnoj situaciji u kojoj može učiniti nešto posebno i napraviti snažan zaokret u svom gospodarskom razvoju. Uvjeren sam da se radi o optimizmu s pokrićem, no želim upozoriti da je jako važno osigurati podršku cijele zajednice. Hoće li hrvatske vlasti iskoristiti priliku, ovisi o njihovoj spremnosti i potezima, ali i o podršci svih dionika. Pred vratima stoji nešto posebno i želim da svi dionici shvate da je potreban zajednički napor kako bi se iskoristila povijesna prilika. Uz redovna sredstva strukturnih fondova EU, Hrvatska bi tijekom sljedećih šest godina mogla imati ukupne priljeve u iznosu od 35,7 posto BDP-a. Nikad u povijesti niste imali takav priljev i priliku koju treba iskoristiti. Hrvatska je ovoga puta nagrađena da čini stvari koje bi i bez toga morala provesti.
Što bi prema vašem mišljenju moglo krenuti po zlu, gdje bi mogle biti najveće zapreke?
U pitanju su doista ogromna sredstva. Stoga smatram da bi fizička apsorpcija sredstava iz europskih fondova mogla biti prvi problem. Morate imati niz projekata, morate provesti dobru selekciju, znati upravljati procesima i sve to učiniti u određenom vremenskom periodu koji i nije tako dug. To je uvijek problem, čak i u zemljama gdje je apsorpcija sredstava iz europskih fondova bila veća nego što je u Hrvatskoj. Jednako tako treba vidjeti hoće li Europska komisija biti zadovoljna tempom i načinom provođenja reformi. Međunarodni monetarni fond spreman je pomoći te ćemo na zahtjev Vlade u kolovozu provesti procjenu upravljanja javnim investicijama. Na osnovi te procjene pripremit će se akcijski plan kojim će se osigurati da investicijska potrošnja bude učinkovita, da uzima u obzir probleme vezane uz klimatske promjene i da podupire održiv dugoročni rast. Članovi Misije MMF-a žele dati svoj doprinos kako bi pomogli Hrvatskoj da iskoristi ovu priliku na najbolji način. Boljim upravljanjem javnim investicijama treba osigurati da se pri planiranju, odabiru, financiranju i provedbi investicijskih projekata primjenjuju najbolje međunarodne prakse u cijelom javnom sektoru.
Mnoge su se hrvatske Vlade dosad obvezivale na reforme, ali uglavnom nisu uspjele u tome. Vjerujete li da će sada biti drugačije?
Mislim da se ključnom razlikom u odnosu na ranije razdoblje može pokazati svijest da to treba učiniti. Članovi Misije ponovno naglašavaju važnost potpore svih dionika za reforme državne uprave i administracije, uključujući modernizaciju sustava javnih plaća te poboljšanje teritorijalnog ustroja regionalnih i lokalnih razina države. Kad je o zdravstvenom sustavu riječ, upozoravamo na potrebu restrukturiranja njegove troškovne strukture kroz centraliziranu nabavu lijekova i spajanje zdravstvenih usluga radi boljeg iskorištavanja ekonomija razmjera te pronalaženje održivije osnove prihoda da bi se održali standardi kvalitete u zdravstvu. Ohrabrujuće je da se najviše reformi planira u početnom razdoblju te će se veliki dio njih dovršiti u sljedeće tri godine.
Spomenuli ste i državna poduzeća?
Preporučili smo izradu i provedbu sveobuhvatne strategije za poduzeća u državnom vlasništvu, uključujući razdvajanje strateških i nestrateških djelatnosti, te poboljšanje sustava nadzora za strateška poduzeća kako bi se osiguralo da ona primjereno pridonose proračunu tako što će ostati financijski snažna nakon što podmire svoje obveze javnih usluga. Opredijeljenost hrvatskih vlasti da prodaju neka nestrateška državna poduzeća u sljedećih nekoliko godina predstavlja ohrabrujući početak. U području nadzora nad poduzećima u državnom vlasništvu spremni smo pružiti potporu za razvoj kapaciteta, budu li to hrvatske vlasti željele. Kreće se i u promjenu Zakona o radu, a opći je stav da je Hrvatska ima previše nesigurnog i kratkotrajnog rada. Mislim da je dobar smjer da se poveća zaštita zaposlenih na određeno, posebno mladih ljudi koji se zapošljavaju na nesigurnim poslovima i koji zbog toga odlaze tamo gdje je situacija bolja.
Pohvalili ste reakciju hrvatskih vlasti na krizu.
Dao bih jako visoku ocjenu potezima Vlade tijekom krize zbog kojih je i pad gospodarske aktivnosti bio niži nego što je to bilo za zemljama slične ekonomske strukture. Vidio sam različite krize, od ekonomskih, kriza izazvanih ratom, padom burze, ali nikad nismo bili suočeni s ovakvim razmjerima pandemije kada je patilo cijelo čovječanstvo. Zato mi je drago da su hrvatske vlasti u ovako ranjivoj situaciji poduzele niz brzih i kvalitetnih mjera zbog kojih kontrakcija gospodarstva, koliko god bila teška, nije bila toliko snažna kao kontrakcije mnogih drugih gospodarstava u kojima turizam ima važnu ulogu.
Sve bi to nas predsjednik napravio puno bolje. Zaduzio nas je u 4 godine ko nitko do tada a i sada bi to napravio da se sve ispari bez efekta. Ono pravo bahato ulicarski. Jasno uz aplauz zadivljene javnosti koju se ne smije spomenuti a jos manje kritizirati.