Uz energičnu svirku u zagrebačkom su Saloonu domaći rockeri, novinari i
glazboljupci nedavno nazdravili prvome broju novog domaćega glazbenog
magazina “Tam Tam”, poželjevši mu da se – ne ugasi tako brzo kao većina
njegovih prethodnika. Što su ti domaći glazbeni časopisi nekad značili
na našoj sceni, jesu li danas izgubili bitku s luksuznim stranim
izdanjima ili pak s internetom i kakva je uopće njihova sudbina?
– Žalim svakoga tko radi novine, ali mu istodobno želim svu sreću. Ja
to volim i podržavam, ali to je teško raditi, pogotovo danas, jer
klinci su navikli na druge medije. Usto, za tiskane medije baš i nisu
zlatna vremena, a u doba recesije još je i gore – kaže Aleksandar
Kostadinov, koji je tri godine uređivao magazin IQ.
– Objavili smo 30-ak brojeva. Mislim da sam ja kod nas prvi radio
novine s gratis CD-om. To je puno muke, vrlo komplicirano. Ali mi smo
to pokrenuli zato da nešto imamo na tržištu, a ne da bismo na tome
zaradili. Suradnike smo plaćali dobro i na vrijeme – kaže Kostadinov i
dodaje kako je najteže doživio gašenje kultnog magazina Heroina.
Naš poznati rock-kritičar Darko Glavan ističe da su takvi časopisi uz
diskografiju i koncerte činili poveznicu između izvođača i publike.
Posebno naglašava značenje Heroine.
– Ona je bila glasilo nezavisne scene, i mislim da je to zadnji
zanimljiv i značajan magazin. Heroina je omogućila bendovima poput
Majki, Laufera, Leta 3 da s nezavisne scene ipak dođu u neku srednju
struju. Omogućila je da ta scena medijski profunkcionira – smatra
Glavan. Svoga kolegu Zlatka Galla, koji je svojedobno pokrenuo magazin
“FM” (prestao izlaziti nakon trećeg broja, op. a.), Glavan ujedno
smatra najodgovornijim za gašenje tog izdavaštva.
– Svi su rekli: čekaj, ako se Gall kao vješt i sposoban profesionalac,
afirmiran novinar, uz tada respektabilnog izdavača nije uspio održati
na tržištu, onda to očito ne ide – kaže Glavan.
Gall priznaje kako s izuzetkom “Džuboksa”, na prostoru bivše
Jugoslavije nije bilo dugovječnijeg glazbenog magazina.
– Uz povremene izlete glazbenih kritičara u magazinske vode, prostor je
mnogo ozbiljnije i sveobuhvatnije popunjavao tzv. omladinski tisak.
Nijedan specijalizirani glazbeni časopis nije nadmašio značenje i
utjecaj “Poleta”, bez kojeg se zacijelo ne bi dogodio tako ozbiljan
glazbeni fenomen kao što je zagrebački, a u širem smislu hrvatski pa i
jugoslavenski novi val. Nažalost, danas je taj prostor “omladinskog”
tiska zatvoren, a recenzentske rubrike kao temelj vrednovanja rada na
sceni prepuštene su samo dnevnom tisku – tvrdi Gall.
Ugledni zagrebački novinar i producent, poznavatelj svjetske glazbene
scene i negdašnji urednik lista “Pop Express” Veljko Despot smatra da
se na ovim prostorima još uvijek nije uspjela razviti tradicija te
vrste izdavaštva.
– Bilo je nezaboravnih novinskih izdanja poput legendarnog “Džuboksa”
šezdesetih godina i kultnog “Pop Expressa” koji je izlazio 1969/70, a
sporadično se nastavljalo preko “Ritma”, “Rocka”, “Heroine”, “Nomada”,
“Feral Musica” i drugih, nedavno “Kooxa” i sada “Tam Tama”, te
blistavih publicističkih edicija poput “Ilustrirane rock enciklopedije”
engleskog NME-a u izdanju Mladosti i prijevodu Dražena Vrdoljaka iz
1978. godine, edicija Šarenog dućana, radova Glavana, Vrdoljaka,
Lukovića, Galla, nedavno H. Horvata, A. Dragaša i S. Škarice.
No, vrlo je teško opstati u novinskom izdavaštvu uopće, a posebice u
društvu nedovoljno razvijene tradicije kulture medija i industrije
zabave kakvo je naše. Artikulirane urbane novine koje se bave ne samo
glazbom nego i popularnom kulturom šire, novine su koje mogu stasati u
referentnu vertikalu ne samo naše kulture, industrije zabave i medija
nego uopće urbane generacije.
Međutim, to se našoj maloj sredini još nije dogodilo. Na tom tragu bio
je svojevremeno “Pop Express”, u Zagrebu, krajem 60-ih. Ponosan sam na
njega i što sam bio dio njega, ali to je bilo tako davno. Imali smo
jasan cilj, visoke kriterije, znanje i silan entuzijazam, okupili smo
oko sebe mlađe intelektualne prvake onoga vremena i ostavili trag –
kaže Despot.
– Za pokretanje glazbenog časopisa danas moraš imati zrnce ludila i
hrabrosti – kaže Goran Bakić, negdašnji urednik iz “Poleta”. Njegov
magazin “Kooks” također se ugasio nakon tri broja.
– Jedan od glavnih razloga što glazbeni časopisi prestaju živjeti nakon
nekoliko brojeva je brzina podataka koja je dostupna preko interneta.
Internet je ubio svaku vrstu emotivnog naboja, koji je bio bitan faktor
u odnosu čitatelja prema glazbenoj tiskovini – zaključuje Bakić.
No, “Tam Tam” je, sudeći barem prema euforičnom oduševljenju što ga je
dočekalo, u velikoj prilici razbiti sve te stereotipe i nametnuti se
tržištu kao medijski svjetionik podjednako glazbenicima, kritičarima i
publici.
Bez rock magazina Let3 i Majke bili bi još u garaži
