Kazališni redatelj s dvadeset tri godine iskustva Dražen Ferenčina režira Zagorkinu “Gričku vješticu” koju će Histrioni premijerno izvesti u nedjelju.
Zagorku ste režirali u HNK Osijek. Otkuda afinitet za nju?
Prije dvije godine u Osijeku sam režirao “Viteza slavonske ravni”, a sada “Gričku vješticu” za Histrione. Bez obzira na to što se u oba slučaja radilo o prijedlozima ravnatelja, mislim da je Marija Jurić Zagorka spisateljica koja je i te kako i naš suvremenik. Poznato je kako je pozadina njezinih romana vjerno historijski prikazana. Vješto zaobilazeći ondašnje cenzore, ona se bavi povijesnom tematikom u svojoj prozi kroz koju lukavo provlači teme isprepletene alegorijama na suvremenost. Prikriveno govoreći o svom vremenu, puno govori i o nama i problemima za koje mi i danas tražimo rješenja.
U Osijeku ste izjavili da bi Zagorka bila idealna scenaristica za sapunice. Je li ta izjava privukla ili odbila publiku?
“Vitez slavonske ravni” i “Grička vještica” izlaze kao romani u nastavcima u novinama. “Vitez” u Hrvatskom listu a “Grička” u Malim novinama. Radnja je bila epizodična i prilagođena izdavanju u nastavcima. Napetost radnje bi se povećavala prema kraju djela kako bi čitalac bio navučen da čita dalje. Takvim tzv. Šeherezadinim načinom privučeni su mnogi čitatelje. Zagorkina popularnost krije se i u jednostavnoj komunikativnosti, korištenju situacija prepoznatljivih klišeja te stvaranju fabula koje ne traže veliki čitalački intelektualni napor. Sve to podsjeća na današnji scenarij dobro skrojene ‘sapunice’. Sudeći po “Vitezu slavonske ravni” to se publici sviđa jer su sve izvedbe bile rasprodane, a siguran sam da će se slično događati i sa “Gričkom vješticom”.
Hoće li Zagorka na Opatovini biti subverzivna predstava?
Režirati u Histrionima na taj način “Gričku vješticu” značilo bi “ići tonom iznad smisla”. Bez obzira na to koliko je Zagorka bila moderna i u većini stavova ispred svog vremena, subverzivnost i provokativnost pod svaku cijenu nije ono što karakterizira njezinu literaturu. Naravno, predstava nije svedena samo na strastvenu ljubavnu priču. Dvorske političke spletke povezane s nacionalnom problematikom prilično podsjećaju na današnje probleme Hrvatske unutar Europske unije, a Zagorka borbom za ženska prava i ravnopravnost spolova aktivistički djeluje na feminističkim zasadama. Aktualnost svakako, ali subverzivnost nije ono što očekuje prilično profilirana histrionska publika na Opatovini.
Kako ste surađivali sa Zlatkom Vitezom i Vladimirom Stojsavljevićem koji su radili na Zagorkinu tekstu?
Konstruktivno i kreativno. Vitez i Vaki su veliki poznavatelji Zagorkina života i opusa. Iako bi mogli reći da su njih dvojica različitih kazališnih i životnih svjetonazora, to nije sprečavalo suradnju, nego baš suprotno, obogatilo je i moj doživljaj Zagorke.
Nedavno ste imenovani za ravnatelja Gavelle i već ste pod povećalom javnosti zbog odgode predstave “Hotel Zagorje”. Hoćemo li je ipak gledati u Gavelli?
Pozvan sam na sjednicu Kazališnog vijeća Gavelle na kojoj je jedna od tema bila, zbog financijskog minusa, zamjena financijskih sredstava predviđenih za planiranu predstavu “Hotel Zagorje” za već realiziranu predstavu koja nije bila planirana na početku sezone. Radi se o predstavi “Kako je počeo rat na mom otoku” V. Brešana nastalu u koprodukciji s HNK Šibenik. Da ne bi došlo do skidanja “Hotela Zagorje”, Kazališno vijeće je predložilo da se realizacija te predstave prolongira ako se ja, kao budući ravnatelj, slažem. Budući da se radi o odličnom romanu i eminentnoj autorskoj ekipi složio sam se s tim da se predstava realizira u mom mandatu, no kako sam popriličan broj naslova i režisera dogovorio, prvi slobodan termin je u sezoni 2020./2021. Nazvao sam redateljicu Anicu Tomić i spisateljicu Ivanu Bodrožić i upoznao ih s tom namjerom. Razumljiva mi je njihova ogorčenost u vezi s ovom situacijom (i sam sam bio u sličnima), no spreman sam s njima potpisati ugovore isti dan kad postanem ravnatelj Gavelle. Znam da bi kuloarima i medijima bilo atraktivno, ali nikakvog (političkog) pritiska sa strane, ni na mene ni na članove Kazališnog vijeća u ovoj situaciji nije bilo.
Dražen Ferenčina Garant.