Godine 2008. Hrvatska je sudjelovala u osam projekata koje je sufinancirala Europska unija, dok je 2012. godine taj broj porastao na 28! Očekivanim ulaskom u EU broj bi trebao i dalje rasti, naravno, ako hrvatski kulturni subjekti (i to isključivo pravne osobe) iskoriste program Kreativna Europa koji je predstavljen na konferenciji u muzeju Mimara. O programu, koji je težak 1,8 milijardi eura, a traje od 2014. do 2020. godine te objedinjuje tri programa (Kultura, Media i Media Mundus), govorila je Anne Branch iz Europske komisije. Spomenula je i banke koje baš i ne razumiju kulturni sektor koji je propulzivan i u EU zapošljava 8,5 milijuna ljudi s tendencijom rasta. Kulturne i kreativne industrije sudjeluju s oko 4,5 posto europskog BDP-a. U narednom periodu fokus će naročito biti na audio-vizualnoj industriji čija europska mreža obuhvaća dvije tisuće većinom nezavisnih kino dvorana diljem Europe. Zbog dosadašnjeg ulaganja u audio-viuzalnu industriju broj gledatelja europskog filma je u porastu. Poseban fokus biti će i na prijevodima koji će se i dalje stimulirati s planiranih 5500 djela.
Na skupu u Mimari bilo je riječi o razvoju publike, o čemu su govorili Dubravka Vrgoč, Goran Sergej Pristaš, Emina Višnić..., ali i europskoj prijestolnici kulture, o čemu su govorili i predstavnici nekih hrvatskih kandidata, i to Splita, Vukovara i Rijeke.
