Slikanje – Izvor Pende reducira, izostavlja,dodaje i zgušnjava. Pri slikanju pažnju usmjerava na ono bitno, što razlikovanje fotografije od slike čini očiglednim. Dodatno, to znači da za njega zakoni mimezisa, najrealističnije moguće reprezentacije stvarnosti, više nisu primjenjivi – što se inače ne može ustvrditi za suvremene slikare. Ako za Izvora uopće postoji neki normativni standard onda je to povratak stajalištu Paula Kleea:
- Nemojte reproducirati vidljivo, učinite ga vidljivim.
Ovo stajalište je nakon izuma fotografije sredinom devetnaestog stoljeća postalo vodeći slikarski princip. Budući fotografija stvarnost opisuje puno točnije od slike, osnažila je slikarstvo potpuno novom slobodom. Razdoblju grožđa koje je po predaji Zeuxis tako naslikao da su na njega s neba slijetale gladne ptice, kao i Apellovih draperija, konačno je došao kraj. Modernost je otpočela i slikari su postali zaokupljeni napretkom prema srcu grožđa, paranju draperija i nastojanju da oblikuju vizije onkraj stvarnosti. Ogledalo je postala zastarjela metafora za slikarstvo. Poput Alise Lewisa Carrolla, suvremeni slikar pozvan je s onu stranu zrcala kako bi s nama podijelio ono što tamo vidi.
Ciklusi Izvora Pende svjedoče o njegovim koracima s onu stranu ogledala. Dok se na uvijek novim slikama bavi temama poput žene ili mora, on vjeruje u mit jedinstvene i ultimativne slike. Na njegovim slikama varijacije istog motiva suptilna su alegorija kako relativnosti pogleda, tako i onoga što se gleda. Također, otkrivaju nam da i stvarnost po sebi više ne dozvoljava predstavljanje kroz općenitosti. Ne postoji samo jedna važeća slika svijeta.
Pendin slikarski stil višeslojnog pokrivanja jedne tanke površine boje drugom tvori formalni ekvivalent ovome stavu, a njegov izrazito energičan način slikanja posjeduje potrebnu snagu da na odgovarajuće profinjen način odgovori povišenoj percepciji svijeta i stvarnosti. Karakteristična fluidna manira, pak, upućuje na njegovu prosvijetljenu svijest kojom uspijeva zaustaviti neuhvatljive i prolazne kvalitete.
Izložbu do 15. srpnja možete pogledati u Art radionici Lazareti u Dubrovniku.
