U povodu jubileja zagrebačkog muzeja u ponedjeljak se u 20 sati otvara izložba “Muzej Mimara: 30 godina djelovanja – 30 godina s vama”, na čijem bi otvorenju govor trebala držati ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a mogla bi doći i Mimarina 98-godišnja udovica Wiltrud Topić Mimara. O izložbi, ali i povijesti muzeja, porazgovarali smo s ravnateljicom Muzeja Ladom Ratković Bukovčan.
100.000 posjetitelja
– Planiranjem programa cijelu smo se godinu trudili posvetiti viziji donatora Ante Topića Mimare kako bismo ispričali što je tih 30 godina Muzej uz stalni postav značio za našu sredinu – rekla je ravnateljica. Iz fundusa muzeja koji broji otprilike 3750 predmeta podijeljenih u 11 zbirki, a koje 11 kustosa i zaštitari obilaze nekoliko puta dnevno, izabrano je 75 najznačajnijih djela koja do kraja znanstveno i stručno potvrđuju značenje Mimarina fundusa i ona će biti izložena na izložbi.
– Takvih predmeta ima još, a ovi su izabrani kako bi bili najbolje predstavljeni u izložbenom prostoru – kaže Ratković Bukovčan i ostaje tajnovita kada su posrijedi eksponati koje će publici predstaviti. Muzej svoju popularnost, osim predanom radu zaposlenih i bogatoj zbirci koja seže u svaku epohu povijesti od umjetnina iz perioda prija Krista do kraja 20. st, može zahvaliti i prepoznatljivom izgledu zgrade.
Smješten u zgradu kompleksa tzv. Školskog foruma koji je idejno postavio Izidor Kršnjavi, sagrađenom 1895., muzej je nastavio ideju Kršnjavog o spajanju obrazovanja i kulture. Do 1985. godine prostor Mimare dijelile su IV. gimnazija i današnja Upravna škola, a potom Mimara dobiva dozvolu za preuzimanje zgrade i svoju kolekciju umjetnina iz Muzeja za umjetnost i obrt i Vile Zagorje seli na sva tri kata današnjih prostora.
Muzej punog imena “Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara” često je tema kako domaćih, tako i svjetskih kritičara umjetnosti. Promimarovci brane muzej kao ustanovu velike kulturne važnosti, a on to dokazuje svakodnevnim znanstvenim istraživanjem i suradnjom s Hrvatskim restauratorskim zavodom i Institutom Ruđer Bošković. Kritičari se, među kojima je najpoznatiji kontroverzni Britanac Brian Sewell, trude pak dokazati kako su u fundusu brojna falsificirana djela do kojih je Mimara došao na sumnjiv način.
Amater ili pravi znalac?
Vode se polemike i oko identiteta samog kolekcionara i načina na koje je uvozio umjetnine u bivšu državu i prijateljevanja s Titom, ali ravnateljica Muzeja to odbacuje i smatra da je povod takvim komentarima zapravo neznanje kritičara o zbirci. Smatra da nisu niti vidjeli zbirku niti ušli do kraja u problematiku.
– Mimara je bio jedinstven, karizmatičan i duhovit čovjek od kojeg se moglo puno naučiti. Nitko tko ga je sreo nije ostao ravnodušan. Vidjelo se da obožava svoju zbirku, ali i da razumije umjetnost ne samo kao zaljubljenik, recimo, onaj famozni izraz – amater, nego i kao znalac koji ima neko šesto čulo da zna prepoznati dobru umjetninu – tvrdi Ratković Bukovčan i dodaje: – Nama studentima povijesti umjetnosti govorio je da nam je u Muzeju dao posao u kojem možemo uživati cijeli život jer je to takva zbirka da stalno možete nešto na njoj raditi.
Unatoč kontroverzama, Muzej cvjeta i događajno i u posjetima. Stalni postav i oko 300 drugih događaja godišnje vidi između 75 i 100 tisuća posjetitelja, a program je popunjen do druge polovine 2018. s najavama i za 2019.
Koji Britanac nije kontroverzan?