Prevođenje Tolkienovih djela iznimno je složen i osjetljiv posao budući da je riječ o autoru koji je, kao vrhunski filolog i poliglot, bio toliko opčinjen riječima i jezicima da je izmišljao nove i rekonstruirao izumrle jezike, ističu iz Lumena.
Novi prijevod Tolkienova "Hobita", koji potpisuje Marko Maras, a gdje su sva imena i prezimena junaka te sva zemljopisna imena prevedena na hrvatski, nije prevoditeljski hir, već je riječ o jedinom pravom hrvatskom prijevodu "Hobita" u kojemu je prevoditelj vjerno slijedio želje autora, napominju.
Naime, poučen lošim iskustvima s prvim prijevodima "Gospodara prstenova" na nizozemski i švedski jezik šezdesetih godina prošlog stoljeća, u kojima su slobodno mijenjana imena likova i mjesta, Tolkien je za prevoditelje iz cijeloga svijeta sastavio opsežan leksikon imena s objašnjenjima i prijedlozima.
U jezicima sačuvati bogatstvo i svijet koji je stvorio
Od prevoditelja je zatražio da se imena prevode tako da osnova bude prijevodni jezik umjesto engleskoga, moleći ih da u svojim jezicima sačuvaju jezično bogatstvo i svijet koji je stvorio.
Tolkienov je leksikon imena često zakučast, ali počiva na jednome jednostavnom pravilu: glavni jezik Međuzemlja, "opći jezik", onaj kojim govore hobiti i većina drugih stanovnika, u izvorniku je engleski. Osnovno pravilo koje je Tolkien ostavio za svoje prevoditelje je, da se sva imena koja nešto znače na suvremenom engleskome moraju prema smislu prevesti na onaj jezik koji u prijevodu postaje "opći jezik".
Tako se u hrvatskom prijevodu "Hobita" glavni junak ne preziva Baggins, nego Torbar; ne živi u Shireu, negou Kotaru, a i stotine su drugih imena prevedene na hrvatski jezik.
Lumen je u studenome prošle godine u novome ruhu objavio i trilogiju "Gospodar prstenova", također u prijevodu Marka Marasa.
Maras upravo završava i prijevod "Silmarilliona", zbirke priča koju je Tolkien neuspješno pokušavao objaviti uz prvo izdanje "Gospodara prstenova", te je potom dorađivao gotovo pola stoljeća. Djelo koje pruža dragocjen dodatni uvid u povijest "Međuzemlja" i cjelokupnu mitologiju Tolkienova svijeta izlazi ujesen u izdanju Lumena.
Iz te nakladničke kuće najavljuju, u sljedećoj godini, i ona Tolkienova djela koja dosad nisu prevedena na hrvatski, također u raskošnoj opremi dizajnera Vanje Perkovića.
"Marasov prijevod 'Hobita' i 'Gospodara prstenova', zahvaljujući prevoditeljevu pomnom izučavanju Tolkienovih uputa i razumijevanju njegova izmaštanoga svijeta te dubokoj uronjenosti u povijest hrvatskog jezika, dokazuje poetološku zrelost suvremenoga hrvatskog jezika koji može iznjedriti ovakva zahtjevna lingvistička djela", smatra urednica Lumena Miroslava Vučić.
"Prijevodi Marka Marasa zvuče kao da je Tolkien pisao na hrvatskome, kao što oni u Francuskoj zvuče kao da je pisao na francuskome, a oni u Njemačkoj kao da je pisao na njemačkome. Marasovim prijevodom Tolkienovih remek-djela i Lumenovim projektom hrvatsko se nakladništvo vinulo u obitelj civiliziranih zemalja koje su to već davno učinile, tj. poštujući autorovu poetiku i lingvističko bogatstvo književnoga teksta, s najvećom odgovornošću istu tu priču, zavodljivo i sofisticirano, ispripovjedile na svojemu jeziku. Tolkien bi stvarno bio sretan", poručuje.
Pojedinačna imena Tolkienova svijeta mogu se istražiti na mrežnoj stranici tolkiengateway.net, na kojoj članci u formatu Wikipedije sadržavaju etimološku natuknicu za svako ime.
