Dok su kuharice i danas među najtiražnijim priručnicima u cijelome svijetu, malo je muzeoloških izložbi koje su tematski vezane uz pripremu i konzumaciju jela. A građa je svuda oko nas, od starih recepata, pribora, posuđa, alata, do reklama i rituala, samo tu građu treba izdvojiti i sačuvati jer se sve prebrzo mijenja. Jednu zanimljivu priču o namirnicama, pripremanju hrane i povijesnim mijenama koje diktiraju promjene u načinu života od nekadašnjeg sporoga pripremanja hrane za veće zajednice do današnjega fast fooda, javnosti ovih dana predstavlja austrijski Universalmuseum Joanneum, uz proslavu 200. godišnjice utemeljenja ovoga austrijskoga muzeja.
Izložba, koja će trajati godinu i pol, postavljena je u Poljoprivrednom muzeju smještenom u dvorcu Steinz nedaleko od Graza. Jedan široki pogled na hranu počeo je kustos Karlheinz Wirnsberger prikazom stare vatikanske kuharice iz 16. stoljeća, preko prve Štajerske kuharice tiskane 1688. godine, sve do suvremenih reklama za prehrambene proizvode, juhe, kekse i pića. Kao ambijentalna cjelina u sobama baroknoga dvorca predstavljena je kućna proizvodnja tjestenine, ali i inovacije u kuhinji s prijelazom od otvorenoga ognjišta i krušne peći do racionalne “frankfurtske kuhinje” koju je 20-ih godina prošloga stoljeća osmislila arhitektica Margarete Schütte-Lihotzky, stavljajući radne plohe u logičan slijed, tako da se ekonomizira posao u kuhinji i štedi vrijeme. Ako Beč ima svoju poznatu Sacher tortu, Štajerska se i na ovoj izložbi hvali proizvodnjom tjestenine i rezanaca, a cijela je znanost o konzerviranju i čuvanju namirnica te kiseljenju kupusa, posebice “kupusa iz jame” karakterističnoga za tu regiju.
