Osječanin Zvonko Penović, pjesnik i esejist, do sada je izdao 12 knjiga. Posljednje dvije nedavno je promovirao u Bruxellesu.
Kako je došlo do puta u Bruxelles i do toga da vam na promociji knjiga “Zagrljaj milijuna“ i “Peta strana svijeta“ sudjeluju pjesnici i glazbenici iz raznih država svijeta?
Zahvaljujući velikanu pjesništva Enesu Kiševiću i Svetlani Spaić, koja kao vrsni moderator i poliglot freelancer radi za europske parlamentarce... Kad sam krajem 2020. objavio knjigu “Zagrljaj milijuna”, Svetlana je predložila da knjigu promoviram u Bruxellesu. Za drugu knjigu, “Peta strana svijeta” Svetlana je prevela neke moje eseje na engleski i francuski. Uz Svetlanu u Bruxellesu su mi mnogo pomogli Frank Schwalba-Hoth i Toni Žufić. Na promociji su sudjelovali pjesnici Joris Iven, Karel Sergen, Valérie Antoine, Blaise Kaptoe i Calle Baut te glazbenici Pierre Michaud, Maria Kelsey, Zam Ebale Martino i Tino Branko. Svi oni okupljeni su oko međunarodnog duhovnog manifesta Peace Performance Train. Publici se preko Zooma obratio i pjesnik Munir Mezyed. Domaćini promocija bili su Press Club Brussels Europe i restoran London.
Obje knjige izvor imaju u vašoj strasti prema njemačkoj i mađarskoj umjetnosti. One su skup osvrta, razmišljanja, eseja... Kako su knjige nastajale, što ste htjeli predstaviti čitateljima i javnosti?
Knjiga/projekt “Zagrljaj milijuna” realizirana je uz punu podršku Njemačke zajednice – Zemaljske udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj Osijek te uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine RH. Tu je pedesetak pripovijetki, eseja, poezije, biografskih anegdota... Apostrofirana je genijalnost Beethovena, Goethea, Mozarta, Mahlera, Schillera, Einsteina, Nietzschea, Freuda, Tesle... Knjiga “Peta strana svijeta” rezultat je nastavka čudesne inspiracije koja je rasla s pisanjem “Zagrljaja milijuna”. Što sam dublje ponirao u Beethovenov svijet suosjećajnosti, prijateljstva i ljubavi, ti su ideali prožimali i mene. Nadahnuće je dolazilo negdje odozgo, s pete strane svijeta. Tako su oživjela i moja sjećanja na karizmatične i dobrodušne ljude. Važna poglavlja u knjizi dobili su Béla Bartók, Franz Liszt, Sándor Petőfi, Endre Ady, Ferenc Molnár, Imre Kertész, Lajos Zilahy, Jacques Brel, Pat Boone, Nat King Cole, Dunja Rajter, Mate Parlov, Matija Ljubek, Miroslav Ćiro Blažević... Knjiga je obogaćena i izvornim autorskim tekstovima na 13 različitih jezika. Ostvarenje “Pete strane svijeta” pomogli su Osječko-baranjska županija, Grad Osijek, NK Osijek i Spin Informatica.
Kroz knjige provlačite i taj osječki, esekerski kontekst i duh?
Osijek je u zadnjih stotinjak godina dao velika imena znanosti i umjetnosti ne samo u hrvatskim prostorima već mnogo šire. U Osijeku su živjeli i djelovali nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, kipar Oscar Nemon, kompozitor Sigmund Romberg, teolog i mecena Josip Juraj Strossmayer, dvostruki oskarovac Branko Lustig, spisatelj Roda Roda, geofizičari Milutin Milanković i Andrija Mohorovičić... U “Petoj strani svijeta” spominjem manje ili više poznate Osječane. Tu su Donna Vekić, Robert Seligman, Nenad Bjelica, prof. dr. Ana Pintarić, Miroslav Gerenčer, Nikola Mak, Drago Kerže, Branko Kostelnik, Sonja Vuković, Mišo Bijuklić, Lidija Pavlić...
Legendarni Arsen Dedić, hvaleći vas, govorio je: “Poezija Zvonka Penovića je neki novi ekspresionizam, razbuđeni nadrealizam, usmeno pjesništvo ulice...”
Njegova poezija je prije svega moralna. Za čist život!
I sami ste znali reći: „Estetika i humanistička poruka trebaju biti vodilja kreativnog čina. Umjetnost u biti služi čovjeku. Umjetnost treba biti potreba, a ne privilegij.“ Je li to tako danas?
Ohrabrenja i vjera u život meni su najčešće dolazili od slikara-poete Ivana Lackovića Croate i neponovljivog pjesnika duše Arsena Dedića. Moja knjiga “Brel – uspravan život“, za koju je Arsen Dedić napisao predgovor, bila je presudna za naše trajno prijateljstvo. Upravo je Jacques Brel obojici bio veliki uzor. Umjetnost treba biti u službi ljepote i zbližavanja ljudi. Prakticiranje poezije kroz kreativne forme duhovnog izričaja pouzdan je način da se čovjek suprotstavi sivilu stvarnosti. U konačnici, čovjek, a ni vrijeme, bez ideala i bez duhovnih uzleta nema perspektivu, a ni budućnost. U realnoj svakodnevici, ljude, a posebice umjetnike koji iskazuju emociju i naglašavaju prijateljstvo, empatiju, ljubav... bešćutni životni trendovi uporno guraju na marginu pa moraju udvostručiti napore kako bi opstali. U cilju svesrdne podrške i ohrabrenja sve zagovornike umjetnosti i poezije nazvao sam Čuvarima ljepote. Obje knjige, “Zagrljaj milijuna” i “Peta strana svijeta”, posvetio sam upravo njima, vama, svim – Čuvarima ljepote.
