Kako sam se divno proveo u Hrvatskoj! Bilo je sjajno upoznati toliko fanova i otkrite da svi vi volite inspektora Rebusa i otkriti da svi volite moju sliku suvremene Škotske! Fascinira me činjenica da iako su moje priče ukorijenjene u Edinburgh, te teme također su bliske i drugim zemljama i kulturama. Možda je to zato što se kriminalistička proza bavi “stanjem čovjeka”, istražujući vječna pitanja moralne odgovornosti i odnosa dobra i zla. Hrvatska se suočava s istim društvenim i ekonomskim pitanjima kao i Škotska, premda je vaša reprezentacija barem dospjela do Svjetskog prvenstva. Također znate sve o kriminalu - pogotovo jer vas je Brazil opljačkao na utakmici otvaranja prvenstva.
Nadam se da ću jednog dana ponovno posjetiti Hrvatsku. U međuvremenu, nastavite čitati i podržavati vaše divne knjižare - prijevod je ovo pisma koje je Ian Rankin poslao hrvatskim čitateljima nakon nedavnog gostovanja u Zagrebu, gdje su se prisutni mogli uvjeriti zašto slovi za jednu od zvijezda književnih festivala i zašto su njegova javna čitanja i predstavljanja tako omiljena. Malo koji pisac, naime, zna kako osvojiti publiku od prve sekunde kao što to zna Rankin, jedan od najuspješnijih pisaca kriminalističkih romana našeg doba, autor čiji su romani prodani u milijunima primjeraka i prevedeni na 37 jezika. Nije osvojio samo čitatelje već i kritiku pa je tako za svoje romane dobio brojne nagrade, počasne diplome britanskih sveučilišta, ali i počasnu titulu Red britanskog carstva za doprinos književnosti.
Kralju tartan noira, kako ga je svojedobno nazvao američki pisac James Ellroy, slavu je donio ekranizirani serijal s inspektorom Rebusom, a na hrvatskom je upravo objavljen njegov novi prijevod Sveci Biblije sjena, devetnaesti roman iz tog niza. U svijetu kriminalističke proze Rankin se našao slučajno, tijekom pisanja doktorata iz književnosti, a krimiće u to vrijeme čak nije volio ni čitati. No, kako je istaknuo tijekom svog boravka u Zagrebu, istraživanje o škotskoj spisateljici Muriel Spark dovelo ga je do Roberta Louisa Stevensona i Neobičnog slučaja dr. Jekylla i gospodina Hydea i počeo je pisati obradu tog romana s detektivom kao glavnim junakom.
- Sjećam se kako sam bio zbunjen kad sam shvatio da moj roman u knjižarama stoji u dijelu namijenjenom za krimiće i imao sam običaj prebaciti ga na police tzv. beletristike. Knjižari su ga uredno vraćali nazad - ispričao je uz smijeh Rankin.
Brzo je shvatio da je krimić zapravo savršena forma za pisanje o suvremenoj, urbanoj kulturi i društvenim problemima, a to je ono što je htio da njegova proza bude.
Uspjeh nije došao preko noći. Prekretnica se dogodila kad je roman Crno i plavo 1997. proglašen najboljim krimićem u Velikoj Britaniji i postao golemi hit. Uspjeh su ponovili i svi idući romani. No, nakon sedamnaestog romana, Kraja igre, Rankin se poželio malo odmoriti od istraga svog detektiva autsajdera, sklonog alkoholu i cigaretama i nesklonog autoritetima; policajca koji voli kršiti pravila. Objavio je prvi roman s Malcolmom Foxom. Pet godina kasnije, 2012. godine, ponovno se vratio Rebusu.
- Obilježje serijala s Rebusom jest realističnost. U trenutku kad je Rebus napunio 60 godina, morao je otići u mirovinu jer bi to učinio i da je stvaran čovjek. Ipak, ostavio sam prostora za povratak, nisam ubio Rebusa. U međuvremenu sam saznao da postoji policijska jedinica koja se bavi starim, neriješenim ubojstvima, za što su zaduženi umirovljeni policajci. Paralelno, počelo se razmišljati o promjeni dobne granice za policajce. Sve su to bili znaci da se Rebus može vratiti - rekao je Rankin.
Milijuni poklonika tako su napokon prestali postavljati pitanja kada će se Rebus vratiti, a hvalospjevi kritike pokazali su da je odluka itekako bila ispravna.
