Umjetnik koji je napravio najviše kazališnih zastora u nas pokazat će na izložbi“Summa Mediterranea” izbor iz svojega četrdesetogodišnjega stvaralaštva. Naglasak je ipak na novijim slikama koje su do prije nekoliko dana bile postavljene u Beču, a od četvrtka u 19 sati moguće ih je razgledati u Klovićevim dvorima u Zagrebu.
Djela hvataju 40 godina
– Napravili smo velik posao. Prikupili smo djela koja zahvaćaju četrdeset godina mojega stvaralaštva i izložbene djelatnosti. Iako je riječ o dugom vremenskom razdoblju, htio bih spomenuti da ova izložba nije klasična retrospektiva. Već smo nazivom “Summa Mediterranea” htjeli sugerirati da je riječ o zbiru, izvlačenju važnih točaka, od radova na papiru, grafikama i djelima kombinirane tehnike te najnovijim uljima na platnu koja su naslikana prošle i ove godine. Poseban prostor zauzima rekonstruirana instalacija “Groblja zemlje moje” prvobitno rađena 1986. godine za Dioklecijanove podrume. Prvi će put biti izložene i manje brončane skulpture – povjerio nam je jučer Matko Trebotić vodeći nas izložbom koju u podrumu i prizemlju Klovićevih dvora postavlja arhitekt Oleg Hržić i kustosica Petra Senjanović.
Trebotić je naveo da je zadovoljan odjecima njegove izložbe u Beču jer je izazvala zanimanje galerista za njegova nova velika platna, a on očekuje i potpisivanje ugovora s jednom eksluzivnom galerijom. Sve ostale radove, posebice one starijega datuma nastanka koji su njegovo vlasništvo, slikar želi ujediniti u donaciju i to smjestiti u Splitu ili u Milni na Braču.
Povezanost sa zemljom
Početni je slikarski Trebotićev rječnik prepun prepoznatljivih simbola tlocrta starohrvatskih crkvica, suhozida i križeva.
“Moji tlocrtni nemaju veze s mojom arhitektonskom naobrazbom. To je nešto temeljno što ima veze sa zemljom. To je najjača fizička povezanost sa zemljom, krajolikom. Kroz arhitekturu sam naučio vladati prostorom, što sad prakticiram i u malom mjerilu brončanih skulptura – kaže Matko Trebotić.
