Nakon duljeg iščekivanja konačno je iz tiska izašla monografija diskoteke Saloon autora Damira Jiraseka. Impozantno tvrdo ukoričeno izdanje na 320 stranica bilježi duh vremena u kojima je Saloon bio središnjim gradskim okupljalištem. Monografija bi trebala biti i zalog Saloonove budućnosti jer prostor diskoteke vraćen je obitelji Srezović, preuređuje se te ga čeka novi život pod imenom – Novi Saloon.
– Više od dvije godine trajalo je stvaranje ove monografije, što zbog problema u nalaženju materijala koji je dobrim dijelom izgubljen, ali i zbog toga što su za knjigu obavljeni razgovori s oko stotinu osoba. U stvaranju su pomogli nekadašnji Večernjakov fotograf Livio Andrijić, koji ima najbogatiju fotoarhivu o Saloonu, te zagrebački novinar Damir Strugar koji je o Saloonu najviše pisao – kaže Damir Jirasek.
U četiri je poglavlja opisao četiri desetljeća rada Saloona, od samog početka, odnosno dolaska Vlahe Srezovića i Alberta Pape iz Dubrovnika u Zagreb, pa sve do nesretne provale koja je do danas paralizirala kultno mjesto na Tuškancu. U provali je uništen i veći dio fotoarhive pa su autori pune tri godine morali skupljati materijale po redakcijama i od prijatelja kluba. I isplatilo se, jer već po ogromnom broju fotografija vidi se o kakvoj se povijesti radi. Teško ćemo se sjetiti mjesta koje se može pohvaliti tolikom arhivom poznatih faca, nerijetko i u opuštenijem izdanju!
– U Saloon je dolazio svatko tko je nešto značio ili htio značiti u društvu, sve važno što se u Zagrebu događalo doticalo se Saloona. Među njegovim je gostima bilo nekoliko premijera, predsjednici, vrhunski svjetski sportaši poput Alberta Tombe i Ingemara Stenmarka, glumci poput Jackieja Chana i Piercea Brosnana, svi su bili gosti Saloona. Brojne su nagrade ovdje podijeljene, Večernjakove nagrade za nogometaše ili košarkaše godine nekoliko puta – opisuje autor knjige.
Zlatne osamdesete
Miro Ungar, Vojo Šiljak, Goran Štrok, Helga Vlahović obilježavali su već prve godine i usmjerili Saloon kao jet-settersko okupljalište u koje je dolazio svatko tko je želio biti viđen. I onda osamdesete, dolazili su Oliver, Hus, Rajko Dujmić, Vlado Kalember, Jura Stublić, Željko Bebek, pa onda i buduće zvijezde Severina, Neno Belan, pa Mladen Grdović i Tomislav Ivčić, praktički sva lica YU estrade, ali i odvjetničke “gube” poput Silvija Degena ili Marijana Hanžekovića. Bilo je to desetljeće Saloona u kojem se dobro zabavljalo, ali se i razgovaralo i utjecalo na društvena zbivanja. Sportaši su poseban dio priče. Tko uspije pronaći jednu generaciju Dinama koja nije pronašla svoje redovito mjesto u Saloonu, plaćamo mu godišnju kartu jednom kada se klub ponovo otvori! Ili Cibone čija je trofejna generacija s Draženom i Aleksandrom Petrovićem te legendom kluba Mirkom Novoselom u Saloonu pronašla svoju dnevnu sobu. Jirasek je sportaše predstavio kao simbole Saloona, od vjernih se posjetitelja daju sastaviti vrhunske reprezentacije. Da ih je okupiti danas u istoj generaciji, vladali bi svijetom! Svoje hedonističke trenutke u Saloonu pronalazili su i ponajveći hrvatski glumci Ivica Vidović, Dejan Aćimović, Ivo Gregurević, Rade Šerbedžija...
Transformacija 90-ih
Rat 90-ih godina Saloon nije uništio, nego ga pretvorio u dobrotvornu instituciju u kojoj su se održavali brojni koncerti za pomoć gradovima u nevolji. Riječ je doista o potpunoj monografiji jednog od obilježja metropole u kojoj pronalazimo i detalje koji se s ove vremenske distance čine čak simpatičnima. Primjerice, omladinski list Polet Saloonu je dao naslovnicu i cijelu jednu stranicu – da bi kritizirao upravu kluba što je svlačionice nekadašnjeg KK Lokomotiva dala pretvoriti u gostionicu! Monografija Saloona moći će se kupiti preko Tisak Medije i Croatia Recordsa, te u poslovnici medijskog partnera Večernjeg lista u Bogovićevoj ulici u Zagrebu.
