ZAGREB - Odbrojavanje je počelo! Uoči subotnje svečanosti dodjele "Večernjakovih" nagrada za kratku priču napetost raste: poslije širega odabira dvanaest priča, naš je žiri upravo obavio i uži izbor. Prema odluci akademika Miroslava Šicela (predsjednik), akademika Nedjeljka Fabrija, prof. dr. Krešimira Nemeca, dr. Tomislava Sabljaka (selektor) i Milana Ivkošića (urednik u "Večernjem listu"), u utrci za tri nagrade, koje od lani nose ime "Ranko Marinković", ostalo je šest priča: "Plava krvna zrnca" Dubravka Jelačića Bužimskog, "Buka i bijes" Miroslava Mićanovića, "Smrt u Švedskoj" Roberta Mlinarca, "Što da se radi s Krležom" Pavla Pavličića, "Galebovi duše mornara" Brune Proface i "Sniženje" Zorice Radaković. Generacijska i poetološka raznolikost, obilježje je šestero odabranih autora, čime se zapravo potvrđuje i izniman potencijal kratke priče kao žanra koji nema samo dobru prošlost nego i sjajnu budućnost: danas je to dominantan književni oblik u suvremenoj hrvatskoj prozi, jači i od tradicionalno najpopularnijeg romana. Svestrani Dubravko Jelačić Bužimski (iz slavne hrvatske plemićke obitelji!), dramatičar, scenarist, pripovjedač, romanopisac, esejist, feljtonist, upravo je u kratkoj priči dosegao najbolje rezultate kao pripadnik naraštaja fantastičara. Miroslav Mićanović pak pripada idućem, kvorumovskom naraštaju kojemu je pridonio ne samo kao pjesnik i prozaik, nego i kao jedno od prvih kritičarskih pera naraštaja i kao jedan od najboljih urednika u našem izdavaštvu. Nešto mlađi Robert Mlinarec dionik je najnovijega buma hrvatske proze, osobito kratke. Autor je četiriju knjiga kratkih priča, zastupljen u našim antologijama i prevođen na slovenski, njemački, mađarski, engleski, poljski i slovački.
Veteran generacije fantastičara, kao i Jelačić Bužimski, Pavao Pavličić pak nema omiljeni žanr - lakše bi bilo nabrojiti u kojem se nije okušao. Jedan od najcjenijih i najčitanijih suvremenih hrvatskih autora, objavio je više od 60 knjiga.
Redoviti sudionik našeg natječaja je i Bruno Profaca, po profesiji pomorski kapetan, što je usmjerilo i njegov prozni rad, sav tematski vezan uz more. Jedina književna dama među šest odabranih Zorica Radaković predstavnica je, uvjetno rečeno, najnovijeg, fakovskog naraštaja: piše pjesme, prozu, drame, eseje, kritiku, a u njezinu je "vlasništvu" već i jedna nagrada iz inozemstva - austrijska, za dramu "Susjeda" praizvedenu na njemačkom jeziku u Beču 2001.
