Na pomolu je, čini se, žestok sukob između Matice hrvatske i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Razlog je Zakon o javnoj upotrebi hrvatskog jezika čiju je izradu još ovog ljeta najavljivao Institut.
Međutim, Matica hrvatska preduhitrila je Institut, izradila svoj nacrt zakona i ovih ga dana već uputila na adrese više institucija. Akademik i potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović, koji je najvećim dijelom zaslužan za izradu nacrta zakona, tvrdi da je Matica donijela odluku o njegovoj izradi prije godinu i pol te da im nije cilj natjecati se s Institutom. Osim toga, dodaje, prijedlog zakona poslat će na petnaestak relevantnih institucija, među ostalim i Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje te su sve kritike i prijedlozi dobrodošli.
Velike kazne
Matičin nacrt, među ostalim, predlaže da na područjima lokalne samouprave u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina uz hrvatski jezik u javnoj uporabi službeno bude i njihov jezik i pismo. Isto tako, crkvene i vjerske zajednice u svojim obredima i u drugim prilikama mogu se služiti drugim jezicima. Predviđene su i kazne za kršenje zakonskih odredaba, i to u iznosu od pet do deset tisuća kuna za fizičke te od 50 do 100 tisuća kuna za pravne osobe. Nekima je najsporniji članak u nacrtu kojim se predviđa osnivanje Vijeća za javnu uporabu hrvatskog jezika. Prema prijedlogu, bilo bi to tijelo koje bi imalo pravo potvrđivati pravopisna i pravogovorna načela na temelju kojih se izrađuju pravopisni i pravogovorni priručnici.
– Zanimljiv prijedlog, ali odaje da je jedan od najvažnijih ciljeva uspostavljanje nekog nadtijela koje bi određivalo pisanje novih pravopisnih priručnika, kao da nam ih nije bilo i previše u posljednjih 20-ak godina – kaže Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kojega je Matičin prijedlog zakona podsjetio na onaj laburista Dragutina Lesara iz 2010. godine, koji nije prošao. Prijedlog je nazvao grubom skicom, očito načinjenom u hitnji te upozorio da je njegovo donošenje vrlo ozbiljno pitanje. Istaknuo je da je Institut najavio da će svoj prijedlog zakona staviti na javnu raspravu te pozvati sve sudionike da daju mišljenje.
Široka rasprava
– Institut će pripremiti publikaciju o jezičnom zakonodavstvu u svim zemljama EU, zatim izvornike i prijevode postojećih zakona o jezicima, objaviti sve to u digitalnom i tiskanom obliku.
Priredili bismo okrugli stol o jezičnome zakonodavstvu i onda izišli s prijedlogom zakona koji bi izradili stručnjaci – kaže Željko Jozić.
Nevjerojatna je brzina promjena koje u ove dvije kokodak godine doživljava hrvatski jezik. Naravno, promjene su (kao i na svim ostalim područjima na koje može utjecati kokodak koalicija) u korist ideje balkanizacije hrvatske. Šteta da takvu politiku sprovodi i isnstitucija "Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje".