ljubav oko svijeta

U nekim krajevima svijeta zbog ljubavi vas mogu osuditi na smrt, dok drugi za nju nemaju ni ime

25.02.2021.
u 10:26

Bračni par Davor i Anđela Rostuhar na svom medenom mjesecu proputovali su pet kontinenata istražujući što u različitim krajevima svijeta znači ljubav. Davor je o tome napisao knjigu "Ljubav oko svijeta", a Anđela snimila dokumentarni film.

Ljubav pokreće svijet, ne poznaje granice, vrijeme i jezike – uvjeravaju nas barem tako zagriženi romantici. Ali, što je to zapravo ljubav? Je li to osjećaj, odluka ili iluzija? Je li svugdje ista ili se na različitim krajevima svijeta ljudi ipak drugačije vole? Bila su to neka od pitanja zbog kojih je avanturistički bračni par – Anđela i Davor Rostuhar – odlučio proputovati svijet u potrazi za odgovorima. Bio je to njihov medeni mjesec, odnosno medenih 365 dana tijekom kojih su proputovali svih šest naseljenih kontinenata i razgovarali s tisućama ljudi. Svoje istraživanje Davor je pretočio u knjigu “Ljubav oko svijeta”, a Anđela u istoimeni dokumentarni film.

Putopisac i avanturist Davor Rostuhar krajem 2017. godine spremao se ostvariti svoj “polarni san” i postati prvi Hrvat koji će samostalno prehodati put od obale Antarktike do Južnog pola. U tom naumu pomagala mu je Anđela, koju je upoznao nekoliko godina ranije kada se igrom slučaja zaposlila u Klubu za ekspedicionizam i kulturu kao njegova asistentica. Otpratila ga je tada sve do Antarktike. Tamo ju je i zaprosio, a ona je, pogađate, pristala.

– Budući da smo oboje strastveni putnici, znali smo da moramo vjenčanje proslaviti dužim, većim putovanjem. Oboje smo i vrlo znatiželjni te volimo istraživati svijet oko sebe i dubine unutar sebe, a prigodno povodom vjenčanja i ulaska u zajednički život – odlučili smo otići na medeni mjesec u trajanju od godinu dana te istraživati ljubav u raznim kulturama. Tako smo osmislili projekt „Ljubav oko svijeta“. Cilj nam je bio proputovati po najrazličitijim kulturama na svim kontinentima, napraviti svojevrsni presjek čovječanstva, dokumentirati u kakvim sve tipovima odnosa ljudi žive i potom pokušati odgovoriti na pitanje što je ljubav i je li ljubav univerzalna, dakle je li ona nešto prirodno s čim se rađamo ili nešto što učimo kroz kulturu i odgoj. Budući da smo već tada znali da ljudi u raznim kulturama drugačije gledaju na ljubav, a mnogi jezici uopće i nemaju riječ ljubav, zanimalo nas je bismo li se mi jednako voljeli da smo rođeni negdje drugdje. I zanimalo nas je što od tih drugih kultura možemo naučiti o sebi i svojoj ljubavi – ispričao nam je Davor Rostuhar te dodao da su istraživanjem željeli pokriti sve bitne svjetske religije, različite kulture i tipove društava te odnosa, od monogamije preko poliginije, poliandrije, poliamorije…

Snimili su tako čak 120 intervjua u trideset država svijeta na trideset jezika. Razgovarali su s hollywoodskim zvijezdama i beskućnicima, japanskim mafijašima i pripadnicima plemena u Amazoni, Africi i Oceaniji. Ljubav su tražili uzduž i poprijeko – među nomadima, pastirima, lovcima sakupljačima i urbanim stanovnicima megalopolisa, bogatima, siromašnima, tradicionalnima i modernima – a proučavali su i zabranjene ljubavi među različitim kastama, kulturama i supkulturama.

– Duga je to i ambiciozna priča. I fascinantno je da smo zapravo sve to na kraju i uspjeli napraviti. A još fascinantnije da smo sve to uspjeli napraviti skoro pa posve sami. Najčešće smo razgovarali s parovima, ponekad s ljudima koji žive u poligamnim ili poliamornim odnosima, primjerice snimili smo čak dva puta obitelj u kojoj jedan muškarac ima šest žena – jednom u Keniji, a drugi put kod nas u Hrvatskoj! U određenim situacijama snimali smo i samce, primjerice one koji nikad nisu okusili ljubav ili one koji su se u ljubav razočarali. A da bismo došli do tih 120 intervjua, morali smo tisućama ljudi predstaviti našu priču i pitati bi li sudjelovali u njoj. Pronaći zanimljive priče u nama stranim kulturama u kojima ne poznajemo nikog bio je jedan od najvećih izazova cijelog projekta, ali i to smo uspjeli zahvaljujući našem velikom trudu i upornosti – govori Rostuhar.

Saznali su pritom iznenađujuću činjenicu da u mnogo jezika diljem svijeta uopće ne postoji riječ za ljubav, da većinu brakova u svijetu zapravo ugovaraju roditelji i obitelji, ali i da poliamorija postaje sve popularnija kod mladih ljudi na Zapadu.

– Meni su možda najzanimljivije i najsnažnije priče bile one o „zabranjenim ljubavima“. Primjerice, znate li da u Indiji postoje četiri kaste, a ispod svih tih kasti su „nedodirljivi“? Znate li da je taj kastinski sustav i dalje vrlo jak u indijskom društvu što se vidi po činjenici da se i danas više od 95% brakova u Indiji događa između pripadnika iste kaste? A brakova između pripadnika najviše kaste brahmana i nedodirljivih ima samo pedesetak godišnje. U zemlji koja broji 1,35 milijardi ljudi! I ti ljudi koji se zbog ljubavi odluče usprotiviti društvenim normama vrlo su često osuđeni na smrt. Vrlo često ih njihove vlastite obitelji nastoje ubiti da bi sačuvale obiteljsku čast – otkriva nam ovaj avanturist te ističe da su na kraju i uspjeli pronaći jedan takav par, a njihova priča potresna je i prekrasna.

I, jesu li nakon godine dana na putu uspjeli saznati što je to ljubav, zanimalo nas je?

– Mi vjerujemo da jesmo! A da bismo ponudili taj odgovor i drugima koje isto to zanima, ja sam napisao knjigu koja je izašla početkom mjeseca, a Anđela je napravila dokumentarni film koji je imao svjetsku premijeru na francusko-njemačkoj televiziji Arte na Valentinovo. Vjerujem da se u toj sinergiji Anđelina i mog viđenja te teme krije najbolji odgovor o tome što smo saznali. Naučili smo na putovanju puno toga i o našoj ljubavi. Bili smo u brojnim izazovnim i stresnim situacijama, zbog kojih je naš odnos prolazio razne izazove i kušnje. Sve to što smo proučavali putujući oko svijeta i upoznajući parove iz različitih kultura proučavali smo i na vlastitom primjeru, promatrajući naš vlastiti odnos – iskreno kaže Rostuhar.

A iako su putovanje uspjeli završiti prije nego što je koronavirus zavladao svijetom, pandemija im je ipak poremetila planove. Velik dio prihoda kojima financiraju svoje projekte i putešestvije, objašnjava nam, dolazi od raznih edukativnih i motivacijskih predavanja diljem Hrvatske i regije, koja sada ne mogu održavati. I izlazak svake njegove knjige obično prate projekcije, izložbe, multimedijalna predavanja – kada je izdao svoju posljednju knjigu “Polarni san” dva puta zaredom popunio je Lisinski. U ovom novom normalnom ništa od toga nije moguće. Knjigu i film planirali su istovremeno lansirati u kinu Tuškanac sredinom veljače, no premijera filma zbog pandemije je ipak odgođena na početak svibnja.

– Ako mjere dotad popuste, film će krenuti na kinoturneju u Tuškancu od 1. do 8. svibnja, a nakon toga i mi krećemo na turneju s knjigom i filmom po cijeloj Hrvatskoj i susjedstvu, a na jesen planiramo ići i po Europi. No možda i nije loše da knjiga i film nisu izašli istovremeno. Zapravo mislimo da je odlično prvo upoznati sve te zanimljive parove iz cijelog svijeta u knjizi, koju možete naručiti na web-stranici našeg Kluba za ekspedicionizam i kulturu, a onda ih čuti i vidjeti na filmu – zaključuje Rostuhar.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije