Smješten na južnim obroncima parka prirode Papuk, Kaptol se može podičiti svojom bogatom poviješću, a u novije vrijeme i nalazima koje su ga svrstali na arheološku kartu Europe. Naime, u šumskom području sjeverno od Kaptola nalazi se arheološko nalazište iz razdoblja starijeg željeznog doba koje se sastoji od tri dijela – dvije nekropole, Čemernica i Gradci, te utvrđenog visinskog naselja koje se istražuje od šezdesetih godina 20. stoljeća, kada su prvi arheološki artefakti na području nekropole Čemernica jednostavno izorani prilikom sadnje vinograda. U tom kratkom prvom valu istraživanja pronađeni su izvrsni nalazi ratničke opreme.
Poučna staza "Putevima ratnika – željezno doba u Zlatnoj dolini" na području općine Kaptol, na kojoj se u posljednjih dvadesetak godina provode sustavna arheološka istraživanja, postala je tako sastavni dio Kulturne rute Vijeća Europe "Staza željeznog doba Podunavlja". Riječ je o projektu kojim se važnost kulturne baštine pokušava staviti u prvi plan po pitanju razvoja gospodarstva na lokalnoj razini.
Suradnja s vinarima
U samom Kaptolu nalazi se i srednjovjekovni dvorac, jedan od najvećih i najočuvanijih spomenika iz tog doba, u kojemu se u zadnje vrijeme rade iskopavanja i manja obnavljanja.
– Priča o turizmu ne može se graditi isključivo na kulturi, to je normalno. Međutim, suradnja s lokalnim proizvođačima koji svoj brend grade upravo na tom arheološkom lokalitetu ono je što našu priču nekako zaokružuje – kaže povjesničarka Kristina Rupert, zamjenica direktora Turističke zajednice Zlatni Papuk.
Ona objašnjava kako na ovom području djeluje destilerija koja na svojim etiketama ima falere pronađene u jednom od tumula, odnosno grobnih humaka na nekropoli Čemernica. Nedavno je otvorena pivovara koja proizvodi craft pivo i također se vezuje uz arheološki lokalitet. Važan obol daju mali vinari koji svoj brend vežu uz srednjovjekovnu utvrdu Stari grad Kaptol, a tu je i festival "Dani halštatske kulture" na kojemu posjetitelji mogu uživati u pravoj halštatskoj kuhinji.
Ako dolazite iz smjera Zagreba, u Kaptol ćete najlakše doći autocestom A3 do izlaza Nova Gradiška pa onda preko Požege. Iz Osijeka je najbolje preko Našica i Kutjeva, a iz Slavonskog Broda i Vinkovaca preko Čaglina ili preko Pleternice. U Zlatnoj dolini nadaju se i brzoj cesti koja se najavljuje već duže vrijeme, onda će to svakako biti najbolji put do Kaptola.
Kako u tom mjestu možemo provesti dan?
– Uz obilazak rute željeznog doba i povijesne baštine, Kaptol je definitivno i mjesto za rekreacijski i sportski turizam, planinarenje i biciklizam, uz, naravno, posjete vinarijama i destileriji. U Kaptolu imamo proizvodnju craft džina, što je posebnost ovog kraja, a posjetitelji mogu uživati i u prekrasnoj prirodi parka prirode Papuk i brojnim vinogradima – ističe Tomislav Galić, direktor Turističke zajednice Zlatni Papuk.
Dani halštatske kulture
Dani halštatske kulture nisu jedina priredba u Kaptolu. Već u svibnju počinje trodnevna manifestacija "Tambura za dušu" koja se sastoji od nastupa tamburaških orkestara, tradicionalnog festivala amaterske tamburaške glazbe "Zlatni glas Zlatne doline" i smotre folklora. Krajem kolovoza brojni gosti iz Hrvatske i inozemstva pohodit će priredbu "Ideš i piješ" (wine and walk), dok krajem godine posjetitelji mogu uživati u čarima adventa uz Kaptolske zvonce.
Uz bogato arheološko nasljeđe, Kaptol se odlikuje i tradicionalnim slavonskim gostoprimstvom. Već se pomalo razvijaju i kušaonice i novi smještajni kapaciteti, što ovo mjesto svrstava na turističku kartu Požeško-slavonske županije, ali i cijele Slavonije.
– Mi u Kaptolu upravo smo u turizmu prepoznali budućnost razvoja, ne samo mi koji se bavimo politikom, nego i ljudi koji su tu počeli graditi smještajne kapacitete, što unatrag nekoliko godina nismo imali. Nemamo industriju, ali zato imamo povijesno i kulturno bogatstvo, Papuk, lijepu prirodu, čistu vodu, čist zrak, lovni turizam – ističe općinski načelnik Mile Pavičić.
Potočna pastrva, čobanac i teletina ispod peke za prste polizati
U okružju prelijepe prirode, tamo gdje se Zlatna dolina nekako pitomo zavukla među obronke papučkih brda, smješten je buffet Čiča Mata. S terase objekta, koja se nadvila nad samo korito rječice Veličanke, možete uz žubor vode uživati u specijalitetima poput potočne pastrve, šarana, miješanog mesa ili pak majstorski pripremljenog čobanca.
Buffet Čiča Mata u Velikoj nudi jela s ražnja i roštilja, teletinu ispod peke, janjetinu, fiš i druge riblje specijalitete te kruh i kolače iz domaće radinosti. Ako poželite, ovdje možete organizirati i proslavu raznih svečanih prigoda.
– U Velikoj su otvoreni bazeni i adrenalinski park tako da je posjećenost u proteklih nekoliko godina sve bolja. U vrijeme kad sam ja preuzimao restoran prije 16 godina svega toga nije bilo, ali kako volim samostalnost u radu, odlučio sam se za privatni biznis i mislim da nisam pogriješio. Bilo je i teških vremena, ali sad se situacija popravila – kaže vlasnik Ivan Grbavac.
Nama su ljubazni domaćini poslužili hladnu platu Čiča Mata s domaćim slavonskim proizvodima poput kulinove seke, suhog vrata i slanine. Zatim je na red došao čobanac koji se sastoji od tri vrste mesa – junetine te divlje i domaće svinje, a šlag na tortu bila je pastrva s kuhanim krumpirom.
Što se tiče pića, u ponudi su uglavnom domaća vina poznatih kutjevačkih vinara poput Galića, Pavlovića, Enjingija ili Krauthakera.
Osim domaćih ljudi iz Požeštine, u Čiča Matu dolaze i gosti iz Osijeka, Našica, Slavonskog Broda, Zagreba, pa čak i stranci. U posljednje vrijeme imaju i sve više grupnih dolazaka, poslovnih ručkova, proslava i ekskurzija.
– Moram se pohvaliti da su reakcije gostiju uglavnom dobre, kao i recenzije. Gosti nam se vraćaju, što je znak da su zadovoljni – ističe vlasnik.
Izbor i kvaliteta jela (do 50 bodova) 47
Izbor i ponuda pića (do 15 bodova) 12
Usluga i ljubaznost (do 10 bodova) 10
Dojmovi i prostor (do 20 bodova) 17
Ukupnost ponude (do 5 bodova) 5
Ukupno: 91