Klimno (Krk)

Brodove tu grade unuk, otac i djed, a blatom se svi mažu od tabana sve do ušiju

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
1/8
04.08.2021.
u 09:01

Nemamo ni hotela. Tu kod nas dolaze oni koji žele mir, a blizu smo metropole, sasvim blizu Rijeke. Dođite, posjetite nas. Nisu Krk samo Malinska, Baška i Njivice, govore domaći

Klimno, malo mjesto na Krku, stidljivo se skriva, u njega će doći samo turisti-znalci. Drugi će u razvikanu Bašku, Krk, Malinsku, Vrbnik, Njivice... A eto, za Klimno ni ploče na glavnoj cesti. Tek sramežljivo na jednome mjestu nakon Krčkog mosta oznaka Čižići, a tek onda – Klimno! Čokavski – Kivno. Sunce nemilosrdno udara, a plažom kupači švrljaju namazani morskim muljem, blatom.

Kapetan zavezan za kormilo

– Mažemo se blatom i genijalno je! – govori poljska obitelj Wyrostek.

Pawel (42), imenjak legendarnog češkog nogometaša Nedvěda, namazan ljekovitim blatom od tabana do ušnih resica, govori:

– Klincima je fora, a ni nama nije mrsko.

Supruga Iwona (35) dodaje:

– Nekad smo ljetovali u Brelima, ali sada su djeca mala i ne bi izdržala toliko dug put od Krakowa, pa smo došli na Krk, u Klimno. I uživamo – govori Poljakinja Ivona.

Ljetuju u Klimnu koje je poznato po kalafatima. Ne po kalifatima, već kalafatima – graditeljima brodova. U mjestu koje broji manje od 200 ljudi, nekoliko je obitelji koje generacijama kuckaju, bruse i savijaju drvo. Djed Ivan (84), sin Slavko (49) i unuk Marin (19) tri su generacije iste obitelji Mihajić koja gradi brodove, obrt se zove, a kako drukčije nego – Leut.

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL, ilustracija

– Restauriramo, gradimo, popravljamo. Eto, čeka na restauraciju i Titov gliser “Riva” (najšminkerskiji gliser talijanske proizvodnje, često i s Lamborghinijevim motorima, nap. a.), sav u mahagoniju, kakav ste mogli vidjeti u filmovima o Jamesu Bondu.

Turistička patrola

Gostoljubivost i susretljivost domaćina 8

Čistoća i urednost mjesta 9

Plaže 8

Raznolikost smještaja 7

Kvaliteta ugostiteljske ponude 8

Sadržaji za djecu 9

Kulturni sadržaji 7

Opskrbljenost 8

Autohtonost 10

Opći dojam 8

Ukupna ocjena 82
 

Po čemu je drvo bolje od plastike?

– Po svemu! Drveni brod radi se šest do sedam mjeseci, a plastični, ako ima kalup, napravi se za šest do sedam dana. I drveni brod, naš, ima dušu... Susjedi Jurići imaju četiri generacije brodograditelja, eto sad Toni (84) radi s unukom Antonijem drveni brod, a (g)rade i Trubići, Kirinčići...

Mažu li se domaćini blatom? Turistima je ono izuzetno privlačno?

– Mazali smo se u školi, poslije za to više nema vremena. Radimo – kažu Mihajići.

Pričaju domaći i o povijesti mjesta.

– Tu se, nedaleko, potopio grčki trgovački brod. Vozio je iz Senja drvo u Trst, a oluja ga je uhvatila i bacila ovdje na grote. Kapetana su pronašli zavezanog za kormilo, potonuo je zajedno s brodom. Eto, danas je to roniocima turistička atrakcija. A obližnju spilju Biserujku prate priče o tome da su u njoj gusari čuvali blago.

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL, ilustracija

Blago, mislite li na ovce?

– Ma ne, pravo blago! Pa to su bili gusari, kakve ovce – kaže smijući se Slavko Mihajić.

Ribarsko je to mjesto. Mihajići su se u šest ujutro vratili s mora. Što je bilo u mreži?

– Arbuni, plavice, šaruni i srdele. Bit će za ručak – govore.

U Klimnu pričaju i jedan štos.

– Kladili smo se jedne Nove godine, a bio je mraz, temperatura ispod nule, tko će se okupati. Okupao se jedan susjed, ali za okladu – za pečenog vola! I skočio je u vodu, smrznuo se, nije mu bilo lako, ali je poslije 1000 ljudi jelo vola pečena! Cijelo je mjesto nahranio, poslije smo ga ugrijali pićem – pričaju ribari.

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL, ilustracija

Tajna brudeta – kuharica

Koja je tajna pravoga brudeta?

– Tvrda riba od kamena, može škarpina, čaća, pauk, čak i rakovi. Ide i sipa. I najvažnije – dobra kuharica! – govore.

Lijepo je Klimno mjesto, no pomalo usamljeno. Malo je ovdje turista, ima ih nešto u kampu Slamni, a najviše je Slovenaca. Na području općine Dobrinj deseci su vila s bazenima, a osim turizma preživljavaju od ribarstva i poljoprivrede. Tu su četiri restorana, sjajan “Žal”, ispred kojeg gosti mogu vezati i brod, zatim “Lanterna”, “Oleandar” i “Klement”. Plažni bar nosi ime “Soline”, a obližnji otočić Kirinčić nekad je bila destinacija na koju su gosti brodovima iz Crikvenice dolazili na roštilj. Mjesto je mirno, povučeno, neobično za Krk. U Klimnu nema brige, mjesta ima gdje god se turist okrene, ali je, eto, zaista malo pusto.

– Nemamo ni hotela. Tu kod nas dolaze oni koji žele mir. A blizu smo metropole, blizu Rijeke, ma do Klimna doći je čas posla! Dođite, tko je usput, tu smo – govore domaćini. I cijene su takve, pristupačne. A kafić – prazan. Za odmoriti dušu, nedaleko od Zagreba, nije loše. A možete se mazati i blatom. Ljekovitim, dakako.

Baška na Krku među prvim je asocijacijama na donedavno najveći hrvatski otok (pretekao ga je Cres za koji kvadrat, po novim mjerenjima). Mjesto je to koje ovih ljetnih mjeseci u doba pandemije vrvi turistima, gdje se čini da se nije mnogo toga promijenilo otkako je nastupilo to novo, nesretno doba. U Baški je sve – po starom.

Mravinjak na plaži, a navečer uz lungomare treba hodati kroz labirint, gužvu turista, slalom je to kakav ne bi ni Gips postavio. Teško je uopće navečer hodati tim razvikanim mjestom. Šeće se tu nakon večere, jede sladoled, korak po korak, brzinom puža. Ako se gostu žuri, mora hodati pokrajnjim ulicama. Ima Baška osim Vele plaže, svima poznate barem s razglednica, i predivan kamp Bunculuku, namijenjen nudistima, ali i veseli noćni život. Gdje god se turist okrene, ima događanja. Od sjajnog “Rare bara” iznad Pošte, preko “Male rive” ili kultne zagrebačke “Žirafe” koja u Baški ima podružnicu. Cijene su kao i u Zagrebu, a za 50 kuna može se pojesti i pizza.

– Kaže se u Baški, ne u Baškoj! – ponavljaju domaći već godinama turistima koji krivo govore, jer ova je druga – Baška Voda – udaljena stotinama kilometara južno...

Vrijedi obići i simpatičan Adriatic aquarium Baška, a noćna je zabava (do ponoći, dakako) na plaži u klubu Porto. Zagrepčana je mnogo, a čak su i konobari sezonci većinom iz zagrebačkih kvartova Španskog, Jaruna, s Kvatrića... Tu, u omiljenom gradu Emila Geistlicha, vječni je ljetni šušur.

1. DRVENIK 97

2. BETINA 95

3. STARIGRAD 94

4. BRODARICA 92

5. LOVIŠTE 91

6. BRSEČ 90

7. DUĆE 89

8. PISAK 89

9. ZATON 89

10. SUKOŠAN 88

11. SELCE 89

12. NOVIGRAD 87

13. PROMAJNA 87

14. BLACE 85

15. MOLUNAT 85

16. RAŽANJ 85

17. DRAGE 83

18. IČIĆI 83

19. KLIMNO 82

20. SEGET VRANJICA 82

21. SRIMA 82

22. TRSTENO 81

23. GREBAŠTICA 80

24. LIŽNJAN

25. MARČANA

26. SAVUDRIJA

27. SENJ

28. SVETA MARINA

29. VABRIGA

Ključne riječi

Komentara 1

Avatar EtTore
EtTore
22:15 04.08.2021.

Kad pocinje sezona?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije