Temperature su pale, magla je sve češća, a kape, šal i rukavice su postali nezaobilazni modni dodatak. S hladnih ulica, povlačimo se u zatvorene, najčešće grijane prostore, gdje nerijetko boravi veći broj ljudi. I sami smo svjesni činjenice da potom češće dolazi do prenošenja raznih infekata. Prehlada, viroza, gripa… najčešće nas uhvati baš onda kada ne treba. Dok prehlade i viroze uglavnom prolaze bez većih komplikacija, ukoliko si i sami pomognemo uzimajući predah, pravilnom prehranom i suplementima, gripa je već druga priča. Mnogi stoga razmišljaju o cjepivu kako bi ova sezonska napast prošla što bezbolnije. Dobra vijest je da specifičnim antioksidansima u obliku vitamina i minerala možemo osigurati još bolji odgovor imunološkog sustava na primitak cjepiva.
Gripa - epidemiološki podaci
Gripa ili influenza virusna je i zarazna bolest koja se vrlo lako prenosi kapljičnim putem (kihanjem, kašljanjem, dodirivanjem sekreta) te uzrokuje manje ili veće sezonske epidemije. U EU se svake godine oko 50 milijuna osoba zarazi virusom gripe te razviju simptome različitog intenziteta, a osjetljivije skupine mogu razviti i ozbiljne komplikacije. Pritom su to najčešće osobe starije životne dobi, osobe koje su slabijeg imuniteta te osobe koje već imaju određene kronične bolesti.
Kako prepoznati da je gripa u pitanju?
Iako su simptomi respiratornih infekcija vrlo slični, kod gripe se radi ipak o intenzivnijim tegobama, duljeg trajanja. Simptomi gripe obično traju 5-7 dana, a uključuju visoku temperaturu- čak do 39 °C, zimicu, bolove u mišićima, grlobolju, začepljen nos, kihanje i kašalj. Mala djeca, trudnice/dojilje, stariji od 65 godina i kronični bolesnici imaju veći rizik da obole od težeg oblika gripe i razviju komplikacije: upalu uha, sinusa, upalu pluća. Kod kroničnih bolesnika dodatna komplikacija jest da često dolazi i do pogoršanja njihove osnovne kronične bolesti, a time ponekad i do smrtnog ishoda (primjerice od srčanog ili moždanog udara).
Cijepljenje je stoga najbolja prevencija protiv gripe.
Tko se primarno treba cijepiti?
Najbolji način prevencije obolijevanja od gripe i pojave spomenutih komplikacija je cijepljenje. Cijepljenje se osobito preporučuje rizičnim skupinama: osobama starijim od 65 godina, trudnicama, dojiljama, djeci i odraslima oslabljenog imuniteta ili koji boluju od kroničnih bolesti (srčani bolesnici, dijabetičari, onkološki bolesnici, kronični bubrežni bolesnici, plućni bolesnici i drugi). Nepobitna je činjenica da u svijetu godišnje od gripe umire 250-500.000 ljudi. Među preminulima od komplikacija gripe prevladavaju starije osobe i kronični bolesnici, a većina umrlih nisu bili cijepljeni.
Virus gripe je svake sezone drugačiji- pa tako i cjepivo.
Ono što treba uzeti u obzir jest da se virusi gripe iz sezone u sezonu mijenjaju te je potrebno svake godine iznova primiti novo cjepivo. Najčešće nam je dostupno četverovalentno cjepivo koje sadrži 4 soja inaktiviranih (mrtvih) virusa gripe. Inaktivirani virusi iz cjepiva ne mogu uzrokovati obolijevanje od gripe već će potaknuti imunološki sustav osobe na stvaranje protutijela za zaštitu od gripe, a za to je potrebno oko 2 tjedna od primitka cjepiva. Stoga je najbolje vrijeme za cijepljenje krajem 10. mjeseca, prije početka sezone gripe. Ukoliko to ne učinimo tada, dakako da se možemo cijepiti i kasnije, tijekom sezone.
Kako možemo poboljšati učinak cjepiva i potaknuti naš imunološki sustav da dobro odreagira na cjepivo te stvori dobru zaštitu protiv gripe?
Osnovne su preporuke da se osoba treba cijepiti kada je zdrava, da nije trenutno bolesna od akutne infekcije s temperaturom jer je tada imunološki sustav oslabljen i neće moći stvoriti optimalnu razinu protutijela protiv gripe. Pravilna prehrana te kvalitetan san u trajanju od 7 do 8 sati također su važne stavke za optimalno funkcioniranje imunološkog sustava. Istraživanja su pokazala da osobe koje spavaju 5 sati ili manje imaju upola slabiji učinak cjepiva i zaštitu od gripe. Tjelesna aktivnost također može potaknuti imunološki sustav na bolji odgovor na cijepljenje, stoga se preporučuje 90 minuta šetnje ili druge aerobne aktivnosti nakon cijepljenja.
Priprema na primitak cjepiva uz ciljane antioksidanse ključ je uspjeha.
Ono što se svakako svima preporučuje, a osobito starijim osobama, osobama s manjkavom prehranom i kroničnim bolesnicima, jest pravovremeno uzimanje preparata koji sadrže antioksidanse, vitamine i minerale. Najnovije istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu „Vaccines“, rađeno isključivo na BiVits® ACTIVA Recovery preparatu, dokazalo je da suplementacija vitaminima C i D, oligoelementima cinkom, selenom, manganom te N-acetil cisteinom (NAC) kao antioksidansom pojačava imunološki odgovor pojedinca. Ovaj je preparat dokazano snažnog antioksidativnog djelovanja, zahvaljujući upravo sinergiji antioksidativnog djelovanja svake pojedinačne komponente. Ovo istraživanje dokazalo je da se ciljano ovom kombinacijom djelatnih tvari povećava broj protutijela protiv gripe, te da se aktivira upravo onaj dio imunološkog sustava odgovoran za obranu od virusnih infekcija.
Osim djelovanja direktno na imunološki sustav pojedinca, ova specifična kombinacija BiVits® ACTIVA Recovery dokazano povećava i ukupni antioksidativni kapacitet, učinkovito štiteći stanice od oksidativnog stresa, a kojem smo neminovno svi izloženi.
Uzimanjem ključnih antioksidansa prije i nakon cijepljenja možemo osigurati bolji imunološki odgovor na cjepivo i bolju zaštitu od gripe, osobito kod starijih pojedinaca i kroničnih bolesnika koji su imunološki već oslabljeni i često u deficitu s mikronutrijentima.
Pravilne životne navike, balansirana prehrana, kvalitetan san i umjerena tjelesna aktivnost kao imperativ su za održavanje zdravlja, a cjepivo i ciljana suplementacija antioksidansima nezamjenjiva prevencija.
I ne zaboravite, BiVits® ACTIVA Recovery vam čuva leđa.
Proizvode i više informacija potražite na https://bivits.hr/, u ljekarnama ili specijaliziranim prodavaonicama.
