Stoje jedna pored druge na malom uzvišenju ponad ceste. Dvije crkvene građevine – jedna grkokatolička, a druga rimokatolička – kao da govore o koegzistenciji ili barem mirnom susjedstvu dvaju različitih smjerova unutar jedne kršćanske zajednice. Razlika je jedino u obredu, prvi se drže istočnog, a drugi zapadnoga, no i jedni i drugi su katolici.
Njihov suživot na Žumberačkoj gori jasno se vidi kod dviju crkvi u Sošicama – grkokatoličkoj sv. Petra i Pavla i rimokatoličkoj kapeli Uznesenja Blažene Djevice Marije. Ove dvije jednobrodne građevine s tornjevima pred pročeljem, još od vremena kada su nastale jedna pored druge, pa sve do danas, jedno su od najslikovitijih kulturnih obilježja Žumberka. Grkokatolička (sjeverna) je starija i građena je od 1750. do 1775. godine. Prostrana je to crkva s lijepim ikonostasom i iznimno vrijednim dvjema crkvenim zastavama, po starini jedinstvenim na području Žumberka.
Unutrašnjost je oslikana 1913. godine. Rimokatolička je manja i građena je od 1821. do 1828. godine, a zna se i ime graditelja – Vincent Muelbauer. Upravo ovdje, u Sošicama, može biti početna točka puta zvonika, kako su u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije slikovito nazvali obilazak sakralnih građevina na planini. U mjestu Podžumberak je i najstarija rimokatolička crkva na području Žumberka – ona sv. Nikole biskupa. Sagrađena u 16. stoljeću, iako je sama župa osnovana 1334. godine.
Vrijedi pogledati i grkokatoličku crkvu sv. Jurja u Stojdragi građenu u razdoblju od 1833. do 1847. godine. U crkvi je posebno vrijedan ikonostas koji se prije nalazio u grkokatoličkoj katedrali u Križevcima, ali i jedinstveni kovani svijećnjaci... Svoju povijest ima i Župa sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju, čiji najstariji dijelovi potječu iz 1666., crkva sv. Antuna Velikog u Kaštu posjeduje, pak, najstarije žumberačko evanđelje iz 1774., a posjetiti možete i jednu od najstarijih župa na Žumberku u Pećnom. A to je tek dio sakralne baštine ove planine...
Uz žumberačke putove vidjet ćete i stare drvene kuće, koje su također dio njihove graditeljske baštine. Na njima često Žumberčani, barem oni koji su ostali na planini, objese stare uporabne predmete tog kraja koji bi danas lako mogli biti muzejski primjerci. Želite li vidjeti više takvih kuća na jednom mjestu, uputite se jednostavno u mjesto Kravljak.
