Jeste li znali da na Plitvičkim jezerima, tik uz cestu, postoji – skijalište? Oznaka s pet olimpijskih krugova, taman na cesti D1, pokazuje na mjesto koje je manje od minute vožnje. Kao da smo u Kranjskoj Gori. Drvene kućice, odlagališta za skije, vučnica. I Vučnica, bistro. Restoran. Bez toga nema na skijanje, pa to je glavna stvar.
– Dok nismo imali vani ovu podignutu terasu, skijaši su nam znali doskijati do kamina. Pogotovo ako bi netko došao učiti skijati, znalo se dogoditi da nenadano završi na šanku – veseli su domaćini. Na meniju – slavni, brendirani – lički hamburger. 30 kuna.
– Mnogi su nam se smijali jer smo u kruh stavljali pljeskavicu. No nismo mogli drugačije. Vidi, naručimo 200 peciva iz Karlovca. Ili Ogulina. Dođe grupa Kineza pa hambi-peciva nestane do 12 sati! I tako, jer su mnogi željeli baš hamburger, mi bismo se snašli. Objasnili gostu: “Nema hambi-peciva, može li u crnom kruhu?” I oni rekli: “Dapače”. Eto, danas se jede više nego išta drugo. Brend je! – kaže konobar Goran.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako se jednostavno riješiti zadaha od češnjaka?
Koliko je rekord?
– Ne sjećamo se da je netko pojeo tri komada...
U restoranu i susjed, čovjek koji živi dvije kuće odavde, Igor Daić.
– Svi moji radili su na Plitvičkim jezerima! Eto, djed je bio poznat jer je gostima svirao tamburicu. Izašao je jednom i na naslovnici nekog poznatog norveškog časopisa. Otac Boško, majka Ljubica, i oni su cijeli život radili u nacionalnom parku. Eto, radim i ja od 20. godine. Bio sam konobar u Ličkoj kući, sad sam šef hrane i pića. Pa tako je to mnogima ovdje, svi smo u turizmu! – kaže Daić.
Prisjeća se anegdota, mnogi su poznati ovuda prolazili.
– Dođe šeik s ekipom. Sjede u restoranu, pojeli su janjca i odlaze kući. A mi skoro svi iz restorana van. Za njim. Da vidimo aute. Bentleyi, Rolls Roycei.. ma takvih nema ni na internetu! I prilazi nam jedan čuvar i daje svakom neku novčanicu. Mislio je da smo došli žicati lovu. A mi rekli: “Čovječe, spremi novac, daj otvori vrata da vidimo kako auto unutra izgleda. To nas zanima.”
Na meniju ovog bistroa na skijalištu nude se i – domaće kobasice.
– Park ima svoju mesnicu, a naš Stipa je šef za plitvičke kobasice, hamburgere... Sad nije gužva, ali po ljeti je ovdje teško hodati. No više volimo kad ima ljudi. Da nismo po ovoj zimi sami – kažu na Plitvičkim jezerima. U blizini je i sportska dvorana, ŠRC Plitvička jezera. Tik uz stazu. Jedan od domaćih se prisjeća:
– Eto, kao danas se sjećam Dražena Petrovića koji je ovdje trenirao trice. Gađao ih je unedogled, preskakao ručkove, ostajao sam. Pa jednom je rekao da su mu Plitvička jezera, nakon Šibenika, najdraže mjesto na svijetu!
KAMO NA KLOPU?
MUNDOAKA – ČAKOVEC 94
CALYPSO – KRIŽEVCI 94
ZLATNI LUG – POŽEGA 93
KALIMERO – KOPRIVNICA 92
MIRJANA – RASTOKE 88
KOSTANJAC – KARLOVAC 87
NAŠE MISTO – SINJ 87
VUČNICA – P. JEZERA 83
RODINO GNIJEZDO – BROD 81
POLICE I SLANINA!
Lički krumpir zaštitni je znak ovog kraja. Ljudi nisu imali mnogo, no na njivi je svatko imao barem krumpira i koju svinju. Tipično je jelo ovog kraja, pogotovo u zimskom periodu – police i slanina. Pola krumpira se stavi u pećnicu ili na peć na drva te na njega komadić slanine.
CRNA KRALJICA POSLALA KIŠU PA NASTALA JEZERA
Legende o Crnoj kraljici mogu se čuti u Zagrebu (Medvedgrad), Koprivnici (Kamengrad), uostalom Koprivnica je prema predaji dobila i ime jer je Crna kraljica sjela u – koprive. No stvorila je ta Crna kraljica i – Plitvička jezera. Vražji vrt, kako su nekad zvali ovaj kraj, zbog burne povijesti, imao je period suše. Nije bilo ni kapljice vode. Pa im se Crna kraljica smilovala te stanovnicima poslala jak vjetar, grmljavinu, a palo je toliko kiše da su nastala jezera...
Najstariji i najveći nacionalni park
U šumovitom predjelu je 16 jezera. Voda u njih stiže preko brojnih slapova i kaskada koje mame uzdahe. Priroda. Zanimljivo, 91 posto parka je u Ličko-senjskoj, a devet posto parka u Karlovačkoj županiji.
Ne mogu vjerovati kak neki (commandante, mikrogrizzly i ostali) komentiraju protivu Neovisne Hrvatske. Neka pati koga smeta Hrvatska je prvak svijeta.