Đopuši, Kralji, Mremljuni, Pepelniki, Menjigi, Sedlanići, Kušaki, Suki, Šumigi, Samboli, Jagušići, Pehneci, Zagorščaki... U općini Bednja kao da svaka obitelj ima svoje selo nazvano po svom prezimenu. Cijela općina ima 25 naselja, a tih 25 naselja ima čak 265 zaselaka!
Kavaliri su i ambasadori
– Možeš točno locirati odakle je tko kad ti kaže svoje prezime. Evo, ja se prezivam Češnjaj, a tako se zove i zaselak u Šinkovici Bednjanskoj. Svi se u tom selu prezivaju isto – kaže Danijel Češnjaj, član benda Kavaliri, vrlo popularnog u tom kraju gdje glazbenike zovu i ambasadorima Bednje.
S pjesmama koje nose nazive “Štarči, štarči muolo”, “Šuoštor” i “Peljicojko” teško se uopće, valja to pošteno priznati, probiti izvan Zagorja. A ni u Zagorju ih svi ne razumiju jer je bednjanski govor poseban, a kao takav i zaštićen. Čak ni u tim selima ne govore svi isto. Spada u najmelodičnije i najkompliciranije govore kajkavskoga narječja zbog bogatstva vokala, diftonga, zanimljivih glasovnih promjena i akcenata.
Kažu da je tu posebnost sačuvao zahvaljujući zatvorenosti bednjanskog kraja, u kojem kroz povijest nije bilo puno iseljavanja, ali ni useljavanja. O bednjanskom govoru pisao je i dijalektolog Josip Jedvaj, rodom iz Šaše. On u jednoj studiji iz 1956. piše i o prezimenima. Usporedio je ona stara iz 17. stoljeća zapisana u kanonskim vizitacijama i današnja, a zaključak je bio da nema većih razlika.
Bednjančani su u prošlosti velikim dijelom bili kmetovi vlasnika grada Trakošćana. Središte Bednje danas je lijepo uređeno. Obnovljen je središnji Trg sv. Marije.
– Treba svakako razgledati crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, iza koje je groblje s grobovima grofova Draškovića koji su stolovali u dvorcu Trakošćan. Bednja ima mali centar, nema se baš što razgledati, no imamo sve što nam treba, poštu, školu, vrtić, trgovine i birtije – kaže Danijel.
A svirka?
– Nema svirki, čekamo u niskom startu. Vidjet ćemo što će biti za Praznik rada, Trakošćan je poznat po prvosvibanjskim zabavama i druženjima. Većina turizma se kod nas i odvija preko Trakošćana – govori Danijel.
U crkvi u Bednji je nadgrobna ploča s viteškim likom grofa Gašpara Draškovića, a ispod je i njegova grobnica. S vanjske strane, uz južni zid crkve, nalaze se grobnice obitelji Drašković, među kojima je i Julijana Erdödy Drašković, prva akademski obrazovana žena slikarica u Hrvatskoj. U samoj crkvi su orgulje građene u stilu talijanske tradicije, koje je izradio Talijan Gaetano Moscatelli.
Dvorac Trakošćan nastao je potkraj 13. stoljeća, a od kraja 16. dolazi u vlasništvo obitelji Drašković. Nacionaliziran je 1944., a od 1954. u njemu je muzej sa stalnim postavom. Okolica dvorca oblikovana je kao pejzažni park s jezerom, livadama i vegetacijom. Jezero je umjetno, dugo oko kilometar i pol, površine oko 17 hektara, dubine oko dva i pol metra. Zimi, kad je hladnije, površina jezera se zaleđuje i led ostaje oko tri mjeseca. Perivoj se dijelom razvio iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba. Smještajnih kapaciteta u općini zasad ima dovoljno, uz hotel Trakošćan s četiri zvjezdice nešto soba ima i u manjim pansionima.
Stižu električni bicikli
U zaseoku Sajki prije nekoliko godina otvorena je etnohiža, jedan od najljepših primjeraka stare autentične bednjanske arhitekture, obnovljena novcem iz europskih fondova. Na putu iz Trakošćana prema Lepoglavi je i etnosredina Podsečki u Rinkovcu, tradicionalna hižica s predmetima iz svakodnevice mještana, od raznog alata, posuđa i opreme. Nedaleko od tog imanja je i stanište dabrova.
Turistička zajednica Trakošćan – Općina Bednja nabavila je pet električnih bicikala i jedan elektroskuter koji će obogatiti turističku ponudu. U roku od mjesec, najviše dva, pješačkim stazama povezat će se obiteljska poljoprivredna gospodarstva na području općine, njih 35. Za ljubitelje pješačenja i biciklizma straha nema, na raspolaganju su im deseci i deseci kilometara staza.
JESTE LI ZNALI?
Općina Bednja je na sjeverozapadu Hrvatskog zagorja. Spojena je cestama prema istoku s Lepoglavom i Varaždinom, prema jugozapadu s Krapinom i Zagrebom, a prema sjeverozapadu s graničnim prijelazom Macelj.
ZNAMENITOST
Dvorac Trakošćan je kulturno dobro, zaštićena je povijesna cjelina koja se sastoji od dvorca, građevina uz dvorac, perivoja i park-šume s jezerom. Dvorac je danas jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno usko vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika
KAMO OTIĆI NA IZLET
Bednja je i naziv rijeke koja izvire u Bednjici. Duga je 133 kilometra i nakon Ivanca skreće prema jugu, gdje se između Ivančice, Topličke gore i Kalnika probija prema Dravi u koju se i ulijeva. Postoje legende o zmaju i vješticama koje peru rublje u Bednji duboko u noć, ali zapravo su to bile samo žene. Priča glasi: tu se nekada u vodi močila konoplja, ali su od toga ugibale ribe pa je vlast zabranila tu djelatnost. No, snalažljive žene dolazile bi konoplju močiti noću i tako je nastala legenda o zmajevima i njihovim noćnim aktivnostima.
Jedna od zanimljivosti koju valja obići su Velike pećine koje se uzdižu iznad Cvetlina. U narodu su poznate kao Švecova pećina, sa stazama za alpsko penjanje. Velike pećine nižu se jedna iza druge u šest redova, a visoke su stotinjak metara.
Odlično mjesto za izlet je Strahinjščica visoka 846 metara, koja povezuje Ivanščicu na istoku, s Kostelskim gorjem na zapadu i zajedno s njima dijeli Zagorje na dvije kotline. Posebno je lijep vidikovac Slon na 445 metara n/m, a na istoku je Hajdinsko zrno na 738 metara, gdje se nalaze i Pisane pećine.
Na Strahinjščici je i planinarski dom i stijena Dedek iznad doma. S Dedeka se jako lijepo vidi Krapina. Gorski hrbat Maceljska gora proteže se od Rogateca u Sloveniji do Trakošćana. Kažu da je najslikovitiji dio Maceljske gore onaj ispresijecan potočnim dolinama između Čemernice (Brezova gora) i Gornjeg Jesenja, te predjeli Ježovec, Pašnik, Vrbno, Šinkovica i Osonjak u općini Bednja. Ima uvjete za lakše i teže pješačke ture pa će svatko naći izazov po svojoj mjeri.
Na izlet se može i na Ravnu goru, čiji je vrh na 686 metara, a nudi planinarenje, paraglajding ili alpinističko penjanje po stijenama Velike pećine.
MORATE POSJETITI
Dvorac Trakošćan s muzejom, a tu su i: crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije s grobnicom Zrinskih, kapela Sveta tri kralja, kapela sv. Josipa na brdu Hum, crkva sv. Petra i Pavla u Cvetlinu, kapelica sv. Augustina i sv. Magdalene iznad sela Jamna, etnološka sredina Podsečki u Rinkovcu, etnokuća u zaseoku Sajki, OPG-ovi s domaćom hranom, planinarske staze i planinarski domovi na Strahinjščici, Ravnoj gori i Ivanščici, Velike pećine...
TURISTIČKA PATROLA
Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš 8
Gostoljubivost i susretljivost domaćina 9
Kvaliteta smještaja 9
Sadržaji za djecu 7
Biciklističke staze i sadržaji za rekreaciju 9
Pješačke staze i šetnice 9
Kulturni sadržaji 7
Izletišta u blizini 8
Autohtonost 8
Opći dojam 8
Ukupna ocjena 82
Kako god, Zagorci su super! Dobri, skromni, nisu bahati!